Piše: A.Čorbo-Zećo
Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojen budžet za tekuću godinu. Predsjedništvo BiH je vratilo Nacrt budžeta Vijeću ministara uz jasne preporuke za izmjene, ali ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), zajedno s drugim ministrima, odbija da ih uvaži.
U centru problema nalazi se slučaj Viaduct – arbitražni spor koji BiH vodi pred međunarodnim sudom, a koji državu svakodnevno košta dodatnih 9.000 KM kamata. Dug koji je krajem marta iznosio oko 110 miliona KM, već je narastao za stotine hiljada maraka.
Podsjetimo, još 2017. godine Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Srpske potpisali su sporazum kojim se Vlada RS bezuvjetno obavezala da će snositi sve finansijske posljedice u vezi s ovim projektom. Međutim, danas RS odbija preuzeti odgovornost za dug koji je sama proizvela, a Vijeće ministara do sada nije ni razmatralo pitanje njegove naplate.
U nacrtu budžeta koji je pripremio ministar Amidžić, u rashodovnoj strani planirana je isplata sredstava za nadoknadu štete po osnovu slučaja Viaduct. Međutim, u prihodovnoj strani tog istog budžeta nije predviđen nikakav prihod iz Republike Srpske koji bi pokrio ovaj izdatak.
Ovakav pristup stvara ozbiljne posljedice, prije svega Fiskalni rizik za državu.
Ukoliko Republika srpska ne izvrši uplatu, a država pokrije trošak iz budžeta, nastaje direktno opterećenje na državnu kasu bez ikakvog osiguranja da će ta sredstva biti refundirana. Budžet time postaje fiskalno neuravnotežen.
Budžet ne može sadržavati rashode bez odgovarajućih prihoda osim ako se prethodno ne izvrši izmjena Fiskalnog okvira, čime bi se omogućilo njegovo formalno povećanje. Takva izmjena do sada nije izvršena.
Vijeće ministara BiH do danas nije otvorilo pitanje naplate štete od strane RS, niti postoje bilo kakvi znaci političke volje da se to pitanje stavi na dnevni red. Na taj način se stvara prostor za dugoročno ignorisanje ove obaveze, čime se dodatno narušava fiskalna disciplina i povjerenje u državne institucije.
U nedostatku formalne budžetske obaveze RS da uplati iznos, postoji realna opasnost da dug ostane na nivou neformalne obaveze – svojevrsnog “dođem ti”, bez jasne pravne ili političke osnove za naplatu.
Zbog svega navedenog, neophodno je hitno revidirati postojeći nacrt budžeta. Ako se planira isplata sredstava po osnovu arbitražne presude, onda je nužno da se paralelno planira i prihod iz Republike srpske kao izvor finansiranja. Bez toga, budžet ostaje pravno i fiskalno problematičan. Svaka takva izmjena mora biti praćena izmjenom Fiskalnog okvira i zahtijeva politički dogovor u okviru Vijeća ministara BiH.
U suprotnom, BiH rizikuje ne samo dodatno finansijsko opterećenje, već i ozbiljno urušavanje institucionalnog poretka i vladavine prava.