(Patria) - Uprkos tome što se svaki korak Bosne i Hercegovine (BiH) ka pridruživanju Evropskoj uniji (EU) treba posmatrati pozitivno, kako je to naglasio i šef Delegacije EU u BiH, ambasador Luiđi Soreka, prilično je nejasno kako se za predmetnu odluku postigao konsenzus o ovom delikatnom pitanju a još veću nedoumicu izaziva i vremenski termin donošenja iste, saopćeno je iz Centra za sigurnosnih studija.
Podsjećanja radi, Vijeće ministara BiH (VM) je još 14. februara dalo saglasnost za privremenu primjenu Sporazuma sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), te ga dostavilo Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom predviđenu proceduru, odnosno saglasnost da se isti zaključi i, u ime BiH, potpiše predsjedavajuća VM, gospođa Borjana Krišto.
Za razliku od ostalih zemalja regiona, u kojima će se saradnja sa Frontex-om odvijati isključivo putem granične policije, osoblje koje rasporedi Frontex u BiH, bit će pod komandom, ne samo Granične policije BiH, već i entitetskih i kantonalnih policijskih struktura. I u ovom slučaju pravi se nonsens, baš kao i u vezi političkog dogovora o saradnji i uspostavi kontakt tačke za saradnju sa EUROPOL-om u BiH.
Tadašnji kompromis, o smještaju Ureda za saradnju sa EUROPOL-om u zgradi Trg BiH, na koji je nažalost iz pragmatičnih razloga pristala i EU, u praksi je dovelo do značajnih problema za funkcionisanje bh Ureda. Same odredbe sporazuma, značile su da se postojeće agencije doslovno bore za saradnju i razmjenu informacija koje se dostavljaju EUROPOL-u, a Ured nije normativno-pravno uspostavljen. Uposlenici su i dalje zaposleni u svojim matičnim
strukturama, a da i ne govorimo o primjedbama međunarodnih aktera koji žele vidjeti ovaj Ured zajedno sa ostalim državnim uredima koji sarađuju sa INTERPOL-om, SELEC-om i ostalim strukturama.
Standard je da se ova saradnja obavlja sa jednog mjesta i uz visoke
sigurnosne standarde u obavljanju poslova razmjene obavještajnih podataka i ostvarivanja operativne saradnje sa međunarodnim policijskim strukturama.
Izmještanje Ureda za saradnju sa EUROPOL-om iz prostorija Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT), gdje su prirodno smješteni uredi za policijsku međunarodnu saradnju, uzrokovao je niz navedenih problema i u praksi se vjerovatno mogu očekivati i slični problemi u saradnji sa FRONTEX-om.
Drugi, pomalo začuđujuć razlog za donošenje odluke i saglasnosti Predsjedništva na sporazum, odnosi se na sam termin donošenja. Vjerovatno je isti bio koordiniran sa odlukama koje je morao donijeti Evrpski parlament i Evropsko vijeće, ali unutrašnji političko-sigurnosni ambijent je znatno drugačiji od vremena kada je parafiran ovaj sporazum u VM.
Od tog vremena došlo je do narušavanja ustavno pravnog poretka u BiH, institucije Republike Srpske donije su niz odluka koje podrivaju institucije BiH a Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) pruža otvorenu podršku i zaštitu osobama koje se nalaze na centralnoj potjernici Suda BiH, praktično urušavajući vladavinu prava u BiH.
Nesporan je značaj ispunjavanja uslova BiH za pridruživanje EU, a posebno dosljednoj implementaciji pravne stečevine EU, ali se na tom putu mora prvenstveno voditi računa o interesima države i kontekstu donošenja odluka. Svjedočimo, na primjeru saradnje sa EUROPOL-om, da politički dogovori nisu uvijek pragmatični kada dođe do realizacije.
Stoga, ostaje nejasno zašto se Predsjedništvo BiH odlučilo za donošenje jedne ovakve odluke u ovom trenutku, kada se vodi senzitivna politička borba u nadmetanju pojedinih nivoa vlasti za prevlast i dominaciju u sigurnosnom sektoru ali i ozbiljnom podrivanju vladavine prava, koji duboko uznemirava i zabrinjava sve građane u BiH, navode iz CSS-a.