Svi smo različiti, svi smo jednaki

(Patria) - Iz aktuelne političke krize, koja ima tendenciju da preraste u sigurnosnu, nema izlaska dok se ne izvrši promjena postulata političkog uređenja Bosne i Hercegovine, kaže u razgovoru za Patriju bivši diplomata i profesor Enver Halilović.

Halilović ističe da Bosna i Hercegovina danas funkcioniše na etničkom principu, koji se ispostavlja krajnje nefunkcionalnim.

Dejtonsko uređenje proizvodi samo sukobe i nesuglasice

- Imali smo onaj slučaj sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), a i jučer ovo sa Oružanim snagama BiH. Sve to pokazuje da se oni politički odnosi koji vladaju u Parlamentu BiH prenose i na institucije i druge organe vlasti u BiH.

Politika se zapravo neposredno reflektuje na njihov rad. Ali to nije nikakva specifičnost BiH. U svakoj državi dešava se da politika na ovaj ili onaj način, u većoj ili manjoj mjeri utiče na rad organa i institucija vlasti.

Prema tome, bez promjene paradigme dejtonskog Ustava, nema ni mogućnosti dolaska do pravog rješenja uređenja Bosne i Hercegovine kao prosperitetne i mirne države koja u svom političkom sadržaju pretpostavlja i proizvodi solidarnost među ljudima - kaže Halilović.

Naglašava da trenutno važeći politički sistem BiH, odnosno dejtonsko uređenje proizvodi samo sukobe i nesuglasice. I to ne samo u sferi politike, nego i u društvu kao takvom.

- Pretpostavka trajnog izlaska iz ove situacije je dolazak do osnovnih građanskih postulata, kako se uređuju države u cijelom svijetu, kao normalne, prosperitetne i funkcionalne, uz solidarnost i saradnju među građanima, a ne sukobljavanju stanovnika - ističe Halilović.

Prema njegovim riječima, prvi takav postulat za Bosnu i Hercegovinu je - država jednakih šansi za sve njene građane.

- Mi u ovom momentu nemamo državu jednakih, već propisano različitih i nejednakih šansi. Odnosno državu diskriminacije građana po različitim osnovama, kako individualnih, tako i kolektivnih prava.

Iz Ustava i zakona Bosne i Hercegovine nužno je eliminisati pravnu i političku nejednakost građana s obzirom na njihove socijalne, kulturne, vjerske i druge nejednakosti - kaže Halilović.

Drugi princip, nastavlja naš sagovornik, trebao bi i mogao biti pravna, a ne država ozakonjene nepravde.

- Mi u ovom momentu nemamo pravnu, nego državu ozakonjene nepravde. Dejtonski Ustav jedan je od konkretnih primjera ozakonjene nepravde. I ta Ustavom ozakonjena nepravda dokazana je na sudovima, ne samo na Ustavnom sudu BiH, nego i na Evropskom sudu za ljudska prava - govori Halilović.

Ukazuje na to da vladavina prava znači praktikovanje pravednog, a ne nepravednog ili diskriminatornog prava.

- Na diskriminatornom pravu se ne može izgraditi pravna država. Vladavina prava znači obavezu svakog pojedinca ili institucije da u svom djelovanju primjenjuju principe jednakosti i ravnopravnosti svih građana.

To onemogućava sve one procese koje mi danas imamo u Bosni i Hercegovini. Evropski sud za ljudska prava je sve to pokazao i ovo sadašnje stanje posljedica je upravo neimplementacije njegovih presuda - navodi Halilović.

Time se, dodaje, samo svjesno produžava agonija i nestabilnost u Bosni i Hercegovini, kako u sferi politike, tako i u sferi ekonomije, sigurnosti...

- Perspektiva prosperitetnog društva i države je faktički ono što je proklamovano u poznatom principu "All different, All equal" - svi smo različiti, svi smo jednaki. U svakom pogledu.

Različiti smo kao ljudi, kao bića, po svemu. Bog nije stvorio ništa identično, ne postoje dva identična čovjeka, dvije identične biljke, dvije životinje, niti bilo šta dvoje što je identično.

Nosioci vlasti i suvereniteta moraju biti građani

Društvo se razlikuje od životinjskog oblika postojanja po tome što uspostavlja mehanizme jednakosti u toj različitosti.

I cijela historija svijeta sastoji se u uspostavljanju jednakosti među ljudima bez obzira na njihovu različitost. To je osnovni princip civilizacije otkad postoje čovjek i historija - precizira Halilović.

Treće pravilo, nastavlja, moglo bi biti da je Bosna i Hercegovina primarno građanska država, što ujedno znači i da su nosioci vlasti i suvereniteta - građani.

- Ako imate konstituisanje organa vlasti i institucija Bosne i Hercegovine na etničkom principu, onda uvijek imate ovu situaciju kakvu imamo danas. Ona može biti malo prigušena, malo blaža, ali uvijek ima mogućnost da eskalira u ovo stanje u kojem se danas nalazimo.

Ovdje nije rješenje samo u hapšenju. Naravno, hapšenje onih koji su prekršili pravne norme mora biti nešto što je primarno, prioritetno. Ali to, nažalost, ne može da se provede, jer nemamo pravnu državu. I jer ona nije ni napravljena da funkcioniše kao pravna država - poručuje Halilović.

Tvrdi i da Bosna i Hercegovina definitivno može funkcionisati kao država Bosanaca i Hercegovaca - kao nacionalna država, odnosno država-nacija u kojoj su svi ljudi njeni građani i čine građansku naciju BiH.

- Dakle, to je politička, a ne etnička nacija. To je državnosna nacija ili nacija = država, država = nacija u političkom smislu, ali ne država = nacija u smislu državnih institucija, odnosno u organizacionom - administrativnom smislu.

Država u administrativnom smislu je jedno, a u političkom nešto sasvim drugo. Bosna i Hercegovina kao država Bosanaca i Hercegovaca je u stvari država političkog jedinstva svih njenih građana, bez obzira na to koje su vjere, kojim jezikom govore, koliko su krupni, visoki, teški, koji jezik govore, koje imaju obrazovanje... - navodi Halilović.

Dodaje da bez tih osnovnih postulata na kojima danas funkcioniše cijeli savremeni i demokratski svijet nema ni izlaska iz krize u kojoj je danas Bosna i Hercegovina.

S obzirom na to da je opće poznato da izmjene Ustava BiH nema bez dvotrećinske većine u Parlamentu BiH, Halilovića smo upitali kako doći do takve vrste dogovora.

- To je politički dogovor parlamenta. Oba doma trebaju raditi zajedno i doći do zajedničkih rješenja o kojima sam govorio. Drugog načina nema.

Ili ćemo svi, idući ovim putem kojim idemo, trpiti ovo stanje koje nas tišti i sami proizvoditi dalje probleme u koje ćemo sami upadati, ili ne znam šta može treće biti. To je nešto čega bi trebali da postanu svjesni svi, a posebno političke elite u Bosni i Hercegovini.

Mislim da je napokon sazrela svijest da se shvata da ovo kako trenutno jeste ne može više da funkcioniše i da se dogovorom mora uspostaviti novo stanje. Dakle, ne u smislu preglasavanja, nadglasavanja, već uspostavljanja jednog normalnog stanja.

Evo, pokazatelji takve mogućnosti su, recimo, političke stranke iz opozicije u Rs. To pokazuje da ima mogućnosti za BiH kao zajedničku državu svih ljudi, njenih građana, bez obzira kako se ko zove, kojem se Bogu moli, itd.

To su neke elementarne stvari. Pa svugdje na svijetu su mješovite kulturne i vjerske sredine. Nema nijedne tačke za koju se može kazati da je čista u bilo kojem smislu. Insistiranje na razlikama je u stvari proizvođenje razlika. A rješenja nema bez ozbiljnijih promjena - zaključio je Halilović u razgovoru za Patriju.

(D.K.)