Dok Nikšić i Mijatović tvrde da nema masovnih otkaza, zvanični podaci su drugačiji: Za tri mjeseca 8.649 manje zaposlenih

Piše: Amra Vrabac

Razlika u broju zaposlenih u Federaciji BiH od 1. januara 2025. do 31. marta 2025. godine iznosi 8.649 što pokazuje da se u FBiH ipak povećava broj osoba koje ostaju bez posla ili iz nekog drugog razloga prekidaju radni odnos (smrt, penzija, odlazak iz BiH).

Posljednjeg dana 2024. godine prema evidenciji Porezne uprave FBiH bilo je 551.452 zaposlene osobe. Posljednjeg dana marta broj je pao na 542.803 uposlena. Najveći pad imala su tri kantona – Sarajevski, Tuzlanski i Zeničko-dobojski.

Tokom jučerašnjeg dana premijer FBiH Nermin Nikšić kazao je kako nema masovnih otkaza nakon što je Vlada FBiH donijela odluku o povećanju minimalne plaće sa 620 na 1.000 KM početkom godine. Isto je jučer tvrdio i ministar Vojin Mijatović "idejni tvorac" odluke o 1.000 KM minimalne plaće.

No, podaci Porezne uprave ipak pokazuju da je broj zaposlenih značajno manji u posljednja tri mjeseca.

Sve je manja i razlika između broja zaposlenih i broja penzionera u FBiH, pa je ona krajem marta iznosila 87.973, odnosno samo je toliko više zaposlenih.

U periodu januar-mart 2025. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 1.502.398.335 KM.

U strukturi doprinosa za period januar – mart 2025. godine naplaćeni su:

- doprinosi za PIO/MIO u iznosu 838.688.286 KM,
- doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 594.381.004 KM,
- doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 69.329.044 KM.

Po mjesecima to izgleda ovako: januar 449.315.945 KM, zatim u februaru dolazi do rasta na 521.038.401 KM i u martu je naplaćeno 532.043.989.

Dok je razlika između naplate januar-februar veća od 70 miliona KM, u martu je uplaćeno samo 11.005.588 KM više u odnosu na mjesec ranije.

Zastupnik Stranke za BiH i ekonomista Admir Čavalić također je analizirao zvanične podatke Porezne uprave FBiH.

“Očekivano, još uvijek nema oporavka po pitanju zaposlenosti, niti se isti nazire. Za razliku od februara kada smo imali pad zaposlenosti od 1.733 (u zadnjih pet godina uvijek je bio rast), sada je mart ispao i gori sa padom od 2.327. Mart bi također trebao biti mjesec oporavka. Neki još uvijek uzaludno kompariraju mjesečne podatke sa prethodnom godinom - što ima smisla raditi sa prometom npr., ali ne i sa zaposlenosti koja se akumulira tokom godine.

Summa summarum, ekonomske politike Vlade FBiH su uzrokovale pad zaposlenosti (Porezna uprava FBiH), inflaciju (Centralna banka BiH), pad industrijske proizvodnje (Federalni zavod za statistiku) i rast prometa u Orašju (Porezna uprava FBiH). Da, zaboravio sam - i rast javnih prihoda (Porezna uprava FBiH) što je uostalom i bio jedini motiv iza Odluke Vlade FBiH od 30.12. bez prethodnog fiskalnog rasterećenja”, naveo je Čavalić.

Od 1. jula trebala bi se primjenjivati nešto manja stopa doprinosa, ali izmjene zakona još nisu prošle Dom naroda Parlamenta FBiH niti je sjednica zakazana.

Iako Vlada FBiH ne prihvata svoju odgovornost, podaci Porezne uprave jasno pokazuju da se bilježi pad broja zaposlenih. Odluka o neradnoj nedjelji koja se primjenjuje od 17. novembra prošle godine izazvala je poremećaje na tržištu rada u sektoru trgovine, gdje je došlo do otkaza. A onda i odluka o povećanju minimalne plaće bez smanjenja doprinosa. I dok Vlada tvrdi da je subvencijama za dio doprinosa olakšala poslodavcima, treba istaći da je prva isplata za mjesec januar bila u martu, i to osam miliona KM, a od poslodavaca je naplaćeno 70 miliona KM, dok je naknadno uvažen određeni broj žalbi, te će uz aprilsku isplatu za februar biti isplaćena još 2,5 miliona KM za januarske subvencije.