Armenija i Azerbejdžan usaglasili tekst mirovnog sporazuma

(Patria) - Armenski i azerbejdžanski dužnosnici saopštili su jučer da su usaglasili tekst mirovnog sporazuma za završetak gotovo četiri decenije sukoba između zemalja južnog Kavkaza.

Dvije postsovjetske države vodile su niz ratova od kasnih 1980-ih kada se Gorski Karabah, azerbejdžanska regija koja je u to vrijeme imala većinom etničko armensko stanovništvo, odvojila od Azerbejdžana uz podršku Armenije.

Armensko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je jučer da je s njihove strane finaliziran nacrt mirovnog sporazuma s Azerbejdžanom.

"Mirovni sporazum spreman je za potpisivanje. Republika Armenija spremna je početi konsultacije s Republikom Azerbejdžan o datumu i mjestu potpisivanja sporazuma", saopštilo je armensko Ministarstvo vanjskih poslova.

"Sa zadovoljstvom primjećujemo da su zaključeni pregovori o tekstu nacrta sporazuma o miru i uspostavi međudržavnih odnosa između Azerbejdžana i Armenije", navelo je u saopštenju azerbejdžansko ministarstvo vanjskih poslova.

Vremenski okvir za potpisivanje sporazuma je neizvjestan jer je Azerbejdžan rekao da je preduslov za to promjena ustava Armenije, za koji kaže da implicitno polaže pravo na njenu teritoriju.

Armenija negira takve tvrdnje, ali je premijer Nikol Pašinjan nekoliko puta u posljednjim mjesecima rekao da se temeljni dokument zemlje treba izmijeniti i pozvao na referendum kako bi se to učinilo. Datum još nije određen.

Izbijanje neprijateljstava u kasnim 1980-im podstaklo je masovno protjerivanje stotina hiljada većinom muslimanskih Azera iz Armenije i Armenaca, većinom kršćana, iz Azerbejdžana.

Mirovni pregovori počeli su nakon što je Azerbejdžan silom vratio Gorski Karabah u septembru 2023., što je natjeralo gotovo svih 100.000 Armenaca s tog područja da pobjegnu u Armeniju.

Obje strane rekle su da žele potpisati sporazum o završetku dugotrajnog sukoba, ali napredak je bio spor, a odnosi napeti. Njihova zajednička granica duga hiljadu kilometara zatvorena je i snažno militarizirana.