Šef NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak će imati brojne sastanke u Sarajevu, kao i obraćanje na Fakultetu političkih nauka UNSA

(Patria) - Generalni sekretar NATO saveza Mark Rutte boravit će u službenoj posjeti u ponedjeljak 10. marta, a planirano je da se sastane sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), Denisom Bećirovićem, Željkom Komšićem, uključujući i Željku Cvijanović. Ovo je prva posjeta generalnog sekretara Sarajevu otkako je preuzeo dužnost generalnog sekretara NATO-a početkom oktobra. No, dok je bio nizozemski premijer, Rutte je u januaru 2024. godine bio u posjeti BiH zajedno sa šeficom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Rutte će se sastati i sa komandantom NATO-a u BiH, predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, objavio je RSE. ž

Na Fakultetu političkih nauka s početkom u 15 sati bit će održan razgovor sa šefom NATO-a.

Posjeta Ruttea Bosni i Hercegovini dolazi u uzavreloj političkoj ali i sigurnosnoj krizi, nakon što je Narodna skupština Republike srpske usvojila četiri neustavna zakona, koje je potpisao prvostepeno presuđeni predsjednik Rs Milorad Dodik i koji su objavljeni u Službenom glasniku Rs 5. marta.

Zakonom o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara u entitetu Rs zabranjen je rad i postupanje Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH koje imenuje sve sudije i tužioce u državi.

Među zakonima je i onaj o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvan "zakonom o stranim agentima" kojima se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u Rs-u, kao i izmjene Krivičnog zakonika Rs.

Dodik je najavio da će djelovanje SIPA-e biti zabranjeno na području Rs-a, a MUP Rs je raspisao poziv za preuzimanje radnika SIPA-e koji dolaze sa teritorije Rs.

Sjedište SIPA-e je u Lukavici, a izjednačen je broj zaposlenih Srba i Bošnjaka (po 300), dok je zaposlenih Hrvata oko 130.