Pomoć poslodavca radnicima ovisi od iznosa najniže plaće koju utvrđuje Vlada FBiH, primanja ne smiju biti manja od 1.200 KM

Piše: Amra Vrabac

Do početka 2025. godine ostalo je još malo vremena, a najniža ili minimalna plaća nije obećanih 1.200 KM, ma šta o tome govorio premijer iz sjene Vojin Mijatović. Prvo je najavljivao minimalnu plaću od 1.000 KM od januara 2024. godine, ali to obećanje nije ispunjeno. Vlada je krajem decembra 2023. godine utvrdila iznos najniže plaće od 619 KM.

Zatim je Vlada tokom 2024. godine sa uredbama o pomoći poslodavca pokušala “pomoći radnicima”, ali uredba nije bila obavezujuća pa ni taj plan nije bio uspješan.

Onda je Vlada uputila u proceduru izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak čime je trebalo biti omogućeno poslodavcima da radnicima isplaćuju 200 KM neoporezivog dijela po radnom učinku. No, i tu su nastali problemi. Dio stranaka tražio je da se iznos poveća na 400, odnosno 500 KM, a Vlada nije predvidjela mehanizam zaštite radnika da mu poslodavac ne može smanjiti plaću za taj iznos pa mu kroz radni učinak isplaćivati umanjeni dio čime bi poslodavac tako umanjio troškove barem tokom 2025. godine, a radnici ne bi dobili ništa osim što bi im se manje uplaćivali doprinosti za zdravstvo i penziono osiguranje što je opet na štetu radnika.

A onda je premijer Nermin Nikšić povukao Zakon o dopuni Zakona o porezu na dohodak iz parlamentarne procedure.

Vlada zatim ponovo donosi Uredbu o isplati pomoći usljed uvećanih troškova života. O njenom sadržaju javnost nije obaviještena iz Vlade FBiH iako je na istoj sjednici doneseno i nekoliko drugih rješenja što je vidljivo iz saopćenja za javnost.

No, odredbe Uredbe ipak su se pojavile u medijima, a analiziramo šta je Vlada propisala za radnike i poslodavce.

Pomoć će moći isplaćivati oni poslodavci koji su registrovani kao pravna lica ili samostalni poduzetnici i zapošljavaju lica u skladu sa Zakonom o radu, redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima, nemaju neizmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa kao i izuzetno, ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom Federacije Bosne i Hercegovine o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama u skladu sa posebnim propisima koji ovo reguliraju.

Predviđeno je da poslodavac može zaposlenicima uplatiti 200 KM za zaposlenike koji primaju najnižu plaću u skladu sa propisima o najnižoj plaći i 150 KM za sve ostale zaposlenike. Ova kalkulacija je napravljena na osnovu iznosa najniže plaće koju će Vlada utvrditi do kraje decembra. Pretpostavka je da će ona iznositi 700 KM.

No, ostavlja se mogućnost da poslodavac može uplatiti i do 400 KM zaposleniku koji prima najnižu plaću i koju poslodavac uveća za 15 posto i više, ali sve zavisi od finansijskih mogućnosti poslodavca.

Vlada je propisala da ukupna mjesečna primanja zaposlenika koja obuhvataju: neto plaću sa porezom i zakonom definirane naknade za topli obrok, prevoz i pomoć propisanu ovom uredbom ne smiju biti niža od 1.200 KM od januara 2025. godine.

Vlada je propisala i da poslodavac ne može umanjiti plaću radniku koju je imao prije stupanja na snagu ove uredbe.

Iznos minimalne plaće za narednu godinu utvrđuje se krajem decembra. Ona trenutno u FBiH iznosi 619 KM. Očekuje se porast najniže plaće na 700 KM, a o čemu Vlada FBiH donosi odluku.

Pomoć se može isplaćivati mjesečno, kvartalno, a svi zaposlenici koji su u radnom odnosu imaju pravo na pomoć.

Poslodavac ima obavezu da izvršenu uplatu pomoći radnicima prijavi Poreznoj upravi FBiH.

U suštini ova uredba je osmišljena da se radnicima sa najnižom plaćom osigura pomoć, odnosno iznos od 1.200 KM mjesečno sa uračunatom pomoći. A evo i kako. Minimalna plaća sada iznosi 619 KM. Neoporezivi iznos toplog obroka je 8 KM što većinom isplaćuju privatne firme što je na mjesečnom nivou kada su 22 radna dana u mjesecu 176 KM i naknada za prijevoz od 53 KM. Dakle, to je iznos 848 KM. S obzirom da je Vlada propisala da sa uračunatom pomoći primanja radnika ne smiju biti niža od 1.200 to znači da će svaki poslodavac morati davati maksimalni iznos od 400 KM radniku.

No, ukoliko Vlada FBiH poveća iznos najniže plaće onda se proporcionalno smanjuje iznos pomoći koji poslodavac treba uplatiti da bi došao do iznosa od 1.200 KM jer poslodavac može, a i ne mora uplatiti više od 200 KM.