Članak

PRIMJER SOLARNIH ELEKTRANA

BiH još uvijek ne provodi obaveze iz zelene agende i energetske tranzicije

Piše: doc.dr.sc. Nermin Alihodžić

Vrlo često u posljednje vrijeme u javosti se spominje pojam energetska tranzicija, održivi razvoj, čista energija. Država Bosna i Hercegovina je 10. novembra 2020. godine na Samitu o Zapadnom Balkanu u okviru inicijative Berlinskog procesa potpisala dokument pod nazivom Zelena Agenda za Zapadni Balkan koja je sastavnim dijelom Sofijske deklaracije.

U deklaraciji su navedene i glavne smjernice za sprovođenje Zelene Agende i one su grupisane u različite oblasti, a jedna od tih oblasti jeste i energija, i navedeno je da se potpisnice obavezuju da će zajedno sa Evropskom unijom raditi na postizanju cilja karbonske neutralnosti kontinenta do 2050. godine, uvođenjem klimatske politike i reformom energetskog i transportnog sektora.

Dalje stoji da u tom periodu, vrijeme tranzicije države potpisnice trebale bi iskoristiti za smanjenje uvoza energije, razvoj obnovljivih izvora energije, jačanje regionalne energetske sigurnosti, ubrzavanje privrednog rasta te rješavanje zagađenja zraka i zdravstvenih problema kojima je uzrok upravo ovo zagađenje. Pošto se Zelena Agenda naslanja direktno na Evropsku Zelenu Agendu koju je Evropska unija usvojila 2019. godine, i koja bi trebala Evropu učiniti prvim „klimatski neutralnim“ kontinentom do 2050. godine, države potpisnice
moraju raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa!

E sada dolazimo do pravog pitanja, a to je koliko zaista naše vlasti, a ovdje prvenstveno se misli na lokalnu administraciju, rade na gore navedenim ciljevima i preuzetim obavezama? Jer energetska tranzicija se realizira na lokalnom nivou, dok se ciljevi i smjernice propisuju na državnom. Na ovo pitanje najbolje će vam odgovoriti investitori koji su počeli sa izgradnjom solarnih elektrana. Većina njih vrti glavom, negoduje, kažu da su znali nikada ne bi ušli u ovako nešto, jer naprosto su zaustavljeni u nekom trenutku izgradnje solarne elektrane, tako da sada niti mogu izaći iz tog procesa zbog novca koji je već uložen u opremu i dokumentaciju, niti mogu pustiti solarnu elektranu u rad, odnosno uvesti je u energetski sistem. I onda imate primjere da pojedine solarne elektrane i poslije tri godine nakon što su napravljene nisu u probnom radu. Naravno, ovdje su investitori u najlošijem položaju i finansijska šteta je ogromna.

Apsurdnih primjera iz prakse je na pretek, ali pojedini se definitivno izdvajaju, pa tako imate primjer investitora iz Visokog koji se žalio na Zaključak Elektrodistribucije Zenica u kojem se odbacuje Zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti za priključenje izgrađene solarne elektrane zbog, kako je navedeno „preuranjenosti“. Naime, ovaj investitor je na ovakav odgovor čekao više od četiri mjeseca, bez obzira što je već dobio Prethodnu elektroenergetsku saglasnost i odmah izmirio novčane i ostale obaveze koje mu je Elektrodistribucija Zenica bila poslala po ovom osnovu. Kao razlog preuranjenosti zahtjeva naveden je „nedostatak linije od desetak metara za čiju je izgradnju potrebno čak dvije godine“, preciznije 720 dana kako stoji u zvaničnom dokumentu koji je dostavljen investitoru.

Ili također primjer investitora iz Visokog kojem je nakon dobijanja Prethodne elektroenergetske saglasnosti i Odobrenja za gradnju solarne elektrane i ispunjenja potrebih uslova odbijen zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti iz razloga zato što nije imao potpisan Ugovor o uređenju međusobnih odnosa i finansiranju izgradnje elektroenergetskih objekata u posebnoj zoni, a taj tipski ugovor u obavezi je da sačini i dostavi na potpis nadležni operator distributivnog sistema. Inače Prethodnu elektroenergetsku saglasnost ovaj investitor je čekao sedam mjeseci.

I ovakvih i sličnih primjera ima bezbroj, pa je realno očekivati da zbog očitog kršenja zakonskih odredbi i pričinjavanja značajne materijalne štete investitorima, JP EPBiH d.d. Sarajevo bude zatrpano tužbama i sudskim procesima u budućnosti. Ovakav odnos još više začuđuje imajući u vidu značajno smanjenje proizvodnje električne energije u njihovim termoelektranama, te posljedično i milionske gubitke koji po ovom osnovu nastaju.

Ovakva inertnost, ljenost, tromost i neznanje lokalnih vlasti i administracije u slučaju energetske tranzicije ne treba da nas čudi. Ne treba da nas čudi niti skorašnje poskupljenje struje koje se desilo, a u najavi su ponovna poskupljenja. Svjedoci smo skoro okončanih izbora na kojima smo birali lokalnu vlast. Koja je to od političkih opcija izašla pred građane i ponudila im program u kojem je sadržana i energetska tranzicija, objasnila njen pojam, značaj, načine kako je misli ubrzati, kako je sprovesti?

A energija je sve. Energija je životno pitanje. Ona određuje kvalitet našeg života, socijalnu kartu građana. Ona direkto utječe na visinu cijene bilo kojeg proizvoda ili usluge u našoj ekonomiji. Energija determiniše vođenje
ekonomske politike jedne zemlje. I onda ne začuđuje kada direktor JP Elektroprivreda BiH nam kaže da gasimo svjetlo u hodnicima u XXI stoljeću. Neznanje i nekompetentnost je najveći neprijatelj našeg društva i
riba smrdi od glave uvijek.

#Elektroprivreda #energetskatranzicija #energija #NerminAlihodžić #solarneelektrane #Biznis #ekonomija