Shinkansen: Japanski voz-metak koji juri brzinom do 320 km/h i nikada ne kasni

(Patria) - Prije šezdeset godina, u rano jutro 1. oktobra 1964., moćan i elegantan voz tiho je klizio urbanom džunglom Tokija prema jugu, u smjeru Osake. Taj historijski dan bio je početak ere superbrzih japanskih vozova, poznatih kao Shinkansen.

Voz-metak simbolizovao je novo, pozitivno poglavlje i svojevrsni oporavak od štete koju je izazvao Drugi svjetski rat, prenosi Punkufer.hr.

Shinkansen, što u prijevodu znači "nova glavna linija“, postao je sinonim brzog i efikasnog putovanja, a Japan je do danas ostao svjetski lider željezničke tehnologije.

Moćni konglomerati poput Hitachija i Toshibe svake godine izvoze milijarde dolara vrijedne vozove i opremu.

Mreža japanskih brzih vozova širi se bez prestanka - željezničke rute vode putevima od glavnog grada prema sjeveru, jugu i zapadu, do gradova poput Kobea, Kyota, Hiroshime i Nagana.

Nekoć su putovanja između četiri glavna japanska otoka (Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu), koja se protežu na otprilike nešto manje od tri hiljade kilometara, nerijetko bila zamorna i mukotrpna.

Tako je, naprimjer, 1889. godine putovanje vozom od Tokija do Osake trajalo 16,5 sati, da bi 1965. za jednak put trebalo tek tri sata i 10 minuta.

Tajna brzog putovanja je u brzini vozova koja raste i do 320 km/h.

Izazovna topografija zemlje, kao i drastične razlike u temperaturama - od ledenih zima na sjeveru do tropske vlage na jugu, japanskim su stručnjacima itekako zakomplikovale život.

Ali brojni zazovi koje su morali rješavati učinili su ih vodećim inženjerima koji su neumorno pronalazili nova i modernija rješenja za komplikacije s kojima su se suočavali.

Seizmička aktivnost stručnjacima je predstavljala najveći zalogaj jer je Japan jedno od geološki najaktivnijih mjesta na svijetu, sklono potresima i tsunamijima.

Zbog seizmičke aktivnosti, Shinkanseni su opremljeni sistemima za automatsko zaustavljanje i oni reaguju na čak i najmanje potrese.

Uprkos svim poteškoćama, u historiji Shinkansena niti jedan putnik nikada nije poginuo ili se povrijedio zbog iskliznuća voza iz tračnica.

Zanimljivo je da su japanski brzi vozovi poznati po svojoj nevjerovatnoj tačnosti, s prosječnim godišnjim kašnjenjem manjim od jedne minute.

Osim toga, izuzetno su energetski učinkoviti i troše manje energije po putniku u poređenju s automobilima ili avionima.

Shinkansen se neprestano poboljšava, a novi vozovi imaju dugačke noseve kako bi smanjili buku prilikom ulaska u tunele, posebno u gusto naseljenim urbanim područjima.

Do danas, Shinkansen je prevezao više od 10 milijardi putnika, čineći ga jednim od najuspješnijih i najpouzdanijih željezničkih sistema na svijetu.

Tokom posljednje četiri decenije brojne zemlje su slijedile primjer Japanaca i izgradile brze željeznice, a vjerovatno najpoznatija je Francuska, koja je od 1981. ponosna na TGV između Pariza i Lyona.

I Italija, Njemačka, Nizozemska, Tajvan, Turska i Saudijska Arabija vozovima povezuju najveće gradove i služe kao alternativa zračnom prijevozu.

Posljednjih godina Kina je zasjenila Japan i ostatak svijeta izgradnjom najduže željezničke mreže na kojoj vozovi postižu velike brzine.

Ukupna dužina kineske željezničke mreže iznosi oko 45.000 kilometara, a radi se i na razvijanju Maglev vozova koji lebde iznad tračnica pomoću magneta i mogu postići brzinu od gotovo 640 km/h.

I Japan ima svoju eksperimentalnu Maglev liniju te trenutno gradi rutu dugu 286 kilometara između Tokija i Nagoye koja bi trebala biti otvorena 2034. godine.

U konačnici bi se trebala protezati do Osake, smanjujući vrijeme putovanja do Osake na samo 67 minuta.