Podjela državnih institucija na tri dijela: Vijeće ministara uspostavlja odjeljenja ADS BiH u Banjoj Luci i Mostaru?

(Patria) - Na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koja je zakazana za danas, 17. oktobra 2024. godine, s početkom u 13.00 sati, uvrštena je i tačka prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije za državnu službu.

Nakon nepotrebnog proširenja sektora u Mostaru i Banjoj Luci i povećanja broja zaposlenih Regulatorne agencije za komunikacije, sada je predloženo osnivanje dvije nove i to samostalne unutrašnje organizacione jedinice Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine - u Mostaru i Banjoj Luci.

Ovo je samo nastavak politike kojom se jedna po jedna državna institucija dijeli na tri dijela.

Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ADS BiH) je izuzetno važna državna institucija i njom od prošle godine rukovodi direktorica imenovana na prijedlog HDZ-a.

U članu 1. predloženog Pravilnika koji mijenja “Član 2. (Unutrašnja organizacija)” važećeg Pravilnika predviđeno je sljedeće:

(1) “Agencija se sastoji od osnovnih organizacionih jedinica – sektora, koji se sastoje od unutrašnjih organizacionih jedinica - odsjeka i samostalnih organizacionih jedinica van sjedišta Agencije u Mostaru i Banjoj Luci”.

(4)“Samostalne unutrašnje organizacione jedinice van sjedišta Agencije su Odjeljenja u Mostaru i Banjoj Luci, koja se osnivaju zbog posebne prirode pojedinih poslova”.

Članom 4. predloženo je da se iza člana 6. važećeg Pravilnika dodaje novi član 6a. koji se odnosi na nadležnosti odjeljenja Agencije u Mostaru i Banjoj Luci.

“Odjeljenja Agencije u Mostaru i Banjoj Luci nadležna su za pojedine poslove koji se obavljaju van sjedišta Agencije i koji se odnose na:

a) koordiniranje saradnje i komunikacije Agencije sa institucijama Bosne i Hercegovine koje imaju sjedište u Mostaru i Banjoj Luci u pogledu svih poslova iz nadležnosti Agencije, a što obuhvaća oblast zapošljavanja i postavljenja državnih službenika, te obuke državnih službenika;

b) pregled prijava kandidata sa aspekta blagovremenosti, kompletnosti, urednosti, te ispunjavanja uslova oglasa, kao i obavještavanje kandidata o statusu prijava za konkursne procedure koje sprovodi Agencija u skladu sa Zakonom o državnoj službi, kao i pripremanje obavještenja kandidatima o odbacivanju prijava ukoliko to ne učine komisije za izbor; održavanje ispita (javni, pismeni, usmeni) u konkursnim procedurama; pripremu obavještenja kandidatima o njihovom uspjehu u konkursnom postupku na propisani način; objavljivanje rezultata konkursa na propisani i uobičajeni način;

c) stručnu i tehničku pomoć i podršku kod administriranja nezavisnih komisija za izbor koje konkursne procedure provode van sjedišta Agencije, odnosno u Mostaru ili Banjoj Luci, a po javnim oglasima koje u ime institucija raspisuje Agencija;

d) pomoć kod administriranja stručnog usavršavanja državnih službenika prilikom provođenja obuka u Mostaru i Banjoj Luci, a koje organizira Sektor za obuke i informacione tehnologije u Agenciji.”

Članom 5. planirano je da odjeljenja u Mostaru i Banjoj Luci imaju ukupno osam zaposlenih - po četiri u oba odjeljenja (šef Odjeljenja, dva stručna savjetnika za postavljenja, obuke i stručno-administrativnu pomoć i podršku korisnicima te referent za administrativno-tehničku podršku korisnicima i kancelarijske poslove).

Znači, predloženo je osnivanje novih odjeljenja Agencije za državnu službu u Mostaru i Banjoj Luci, što je u suprotnosti sa Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojom je utvrđeno da je sjedište Agencije u Sarajevu (”Sl. glasnik BiH” broj 16/02).

Članom 28. Odluke o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije organa uprave Bosne i Hercegovine organizacione jedinice izvan sjedišta organa uprave mogu se osnovati samo onda ako je to predviđeno zakonom ili propisom Vijeća ministara ili ako to zahtijeva posebna priroda pojedinih poslova.

U obrazloženju Prijedloga pravilnika nije pojašnjeno šta se smatra "posebnom prirodom pojedinih poslova" u ovom slučaju, niti se iz predloženog člana 4. može zaključiti da bi odjeljenja u Mostaru i Banjoj Luci radila bilo kakve poslove koje Agencija već ne radi u Sarajevu niti da se radi o "posebnoj prirodi pojedinih poslova".

Nesporno je da je protivno zakonu osnivanje samostalnih unutrašnjih organizacionih jedinica van sjedišta Agencije za državnu službu.

Naravno, za osnivanje dva nova, gore navedena odjeljenja trebalo bi izdvojiti značajna budžetska sredstva, nekoliko stotina hiljada konvertibilnih maraka godišnje (za iznajmljivanje ili kupovinu uredskog prostora, za opremanje prostora kancelarijskim namještajem i materijalom, tekuće troškove, plate zaposlenih itd.). S obzirom na već ukazano, trošenje dodatnih budžetskih sredstava na nova zapošljavanja (8 službenika) i ostale troškove, je potpuno neopravdano.

Zakonom o ADS BiH je utvrđena osnovna funkcija Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine - da na zahtjev institucija realizira proces zapošljavanja državnih službenika. Shodno tome, Agencija u Sarajevu raspolaže odgovarajućim ljudskim resursima, salom i opremom za testiranje kandidata, kao i kancelarijom za obavljanje intervjua. Jasno je da ne postoji bilo kakva opravdana potreba za osnivanje ureda u Mostaru i Banja Luci.

Sada se predlaže i povećanje ukupnog broja zaposlenih u Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine sa 36 na 54 izvršilaca, dakle za jednu trećinu više, što je potpuno neopravdano. Potrebno je kadrovski ojačati Agenciju u skladu sa postojećim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i da Agencija, u skladu sa zakonom, preuzme provođenje svih konkursnih procedura za prijem državnih službenika u Upravi za indirektno oporezivanja, na način kako to Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine već godinama nalaže.

Uz navedeno, činjenica je da u šest institucija Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru zaposleno svega 28% Bošnjaka odnosno manje od trećine, dok je u institucijama sa sjedištem u Banjaluci zaposleno manje od 20% Bošnjaka. Ustvari, mora se preispitati dosadašnji rad Agencije, jer su rezultati njenog rada katastrofalni po Bošnjake, a ne dopuštati realizaciju jedne ovakve ideje.

A ova agencija, koja je zadužena za zapošljavanje i poštivanje zakona vezano za nacionalnu strukturu državnih službenika u ostalim državnim institucijama, sama postupa protivno zakonu.

Trenutno je u Agenciji nacionalna struktura državnih službenika 5 Bošnjaka, 6 Hrvata, 8 Srba i 2 Ostalih.

Dakle, zaposlenih Bošnjaka u Agenciji je manje je od jedne četvrtine, a mora ih biti 50%.