Pročitajte Schmidtovo pismo upućeno Sudu u Strazburu kojim je zatražio preispitivanje presude 'Kovačević'

Piše: Avdo Avdić/Istraga.ba

Trenutna situacija u BiH zahtijeva oprez prije donošenja odluke koja bi mogla biti protumačena kao delegitimiranje ustavnog okvira BiH u cjelini, piše u pismu koje je, u okviru predmeta "Slaven Kovačević protiv BiH", britanska advokatska kancelarija Blackstone Chamber u ime visokog predstavnika Christiana Schmidta dostavila Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.



Iako je predsjednik Evropskog suda za ljudska prava odobrio Schmidtu da se, kao treća strana, obrati Sudu, pod uslovom da ne govori o činjenicama i meritumu samog slučaja, visoki predstavnik je to prekršio. Schmidt je u pismu koje možete pročitati na ovom linku, nekoliko puta ulazio u meritum predmeta "Slaven Kovačević protiv BiH".

"Ako se zaključi da se ovaj okvir može uskladiti s konvencijom samo na štetu mehanizama podjele vlasti, to bi dodatno moglo narušiti ionako krhke temelje BiH", napisao je Schmidt.

U samom pismu Schmidt se nekoliko puta poziva na izdvojeno mišljenje austrijske sutkinje Gabriele Kucsko-Stadlmayer, koja je jedina glasala protiv odluke da se prihvati aplikacija Slavena Kovačevića. Štaviše, Schmidt navodi da je sutkinja Kucsko "ispravno primijetila" da se "proporcionalnost" treba prilagoditi kontekstima.



"Ovaj se slučaj tiče pravno i konceptualno drugačijeg pitanja, tj. navodnog prava elektora da bira iz neograničenog niza kandidata, uključujući i slučajeve u kojima svi birači, bez obzira na njihovu etničku pripadnost imaju samo 'dvostruko posredno' pravo glasa", kako je sutkinja Kucsko-Stadlmayer ispravno primijetila na 18. stranici svog izdvojenog mišljenja.

"Barem je otvoreno za raspravu treba li pretpostaviti da se ista analiza proporcionalnosti primjenjuje u ovim različitim kontekstima", naveo je Schmidt obraćajući se Evropskom sudu za ljudska prava preko advokatske kancelarije iz Londona.

Istovremeno, Schmidt preispituje i stavove sudija Evropskog suda koji su glasali da se prihvati Kovačevićeva aplikacija. U pitanju je stav kojim je zaključeno da Slaven Kovačević nije mogao pravnu zaštitu tražiti od Ustavnog suda BiH, jer je njihov stav poznat kroz slučajeve Sejdić-Finci i Zornić.

"Vijeće Četvrtog odjela smatralo je da bi žalba Ustavnom sudu bila 'obvezna na neuspjeh', u svjetlu određenih odluka Ustavnog suda citiranih u presudi. Visoki predstavnik s poštovanjem smatra da je obrazloženje Vijeća u tom pogledu u najmanju ruku otvoreno za ozbiljno pitanje, te poziva Veliko vijeće da pažljivo pregleda analizu sutkinje Kucsko-Stadlmayer o ovoj temi", naveo je Schmidt.

Kao argument, Schmidt ponovo citira sutkinju Kucsko-Stadlmayer, navodeći da je ona ispravno utvrdila da je "Ustavni sud BiH vrlo specifična institucija, različita od svih drugih ustavnih zajednica u Evropi".

Dakle, Christian Schmidt traži od Evropskog suda za ljudska prava da ne presuđuje u slučaju Kovačević, već da aplikanta uputi na Ustavni sud BiH.

"Visoki predstavnik smatra da bi bilo preuranjeno definitivno zaključiti da bi apelacija Ustavnom sudu neće biti učinkovit lijek", napisao je Schmidt.

Christian Schmidt, naprije, plaši sudije u Strazburu da bi presuda Kovačević mogla destabilizirati BiH.

"Ako i u mjeri u kojoj je potrebno procijeniti je li bilo kakvo miješanje u prava podnositelja zahtjeva prema članu 14. i/ili A1P12 razmjerno, visoki predstavnik poziva Veliko vijeće da uzme u obzir njegovu ocjenu trenutne političke situacije u BiH, kako je naveo u svojim periodičnim izvještajima generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda.

Kao što je ovdje ukratko sažeto, izvještaji pokazuju da je došlo do neviđenih napada na Daytonski sporazum i teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH kao i njenih institucija. Visoki predstavnik skreće pažnju Sudu na svoja posljednja četiri izvještaja koja pokrivaju period od izbora koji su predmet pritužbe podnositelja zahtjeva", naveo je Schmidt.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je presudio da je Slaven Kovačević diskriminisan i po etničkoj i po teritorijalnoj osnovi jer nije mogao birati članove Predsjedništva BiH iz Rs i delegate iz Rs u Domu naroda PSBiH.

Nakon toga, agentice BiH bliske HDZ-u su od Evropskog suda zatražile reviziju postupka, pozivaući se na izdvojeno mišljenje austrijske Gabriele Kucsko-Stadlmayer.

Sud je prihvatio da pred Velikim vijećem ponovo razmatra presudu. Christian Schmidt se, potom, umiješao u slučaj tražeći da iznese svoje mišljenje. Nije imao saglasnost Vijeća za implementaciju mira.

Sud je dopustio Schmidtu da se obrati, ali da ne ulazi u meritum slučaja. No, visoki predstavnik je, kao što možete vidjeti, direktno navodio izdvojeno mišjenje sutkinje iz Austrije kao relevantan stav o određenim pitanjima iz predmeta.