Nakon Srbije i Hrvatske: I u Crnoj Gori razmišljaju o vraćanju obaveznog vojnog roka

(Patria) - Umjesto vremena provedenog u vojsci, mladi će moći nastaviti školovanje, radno se angažovati ili se posvetiti drugim korisnim aktivnostima, izjavio je 2006. godine tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, objavljujući da se ukida obavezni vojni rok.

Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori razmišljaju o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Ministar odbrane Dragan Krapović podržava tu mogućnost.

Politika regionalnih zemalja

Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana "na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica".

Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.

Za vojnog analitičara Aleksandra Radića, Crna Gora trebalo bi da "prati" politiku drugih regionalnih zemalja.

- Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koji su već učinjeni... Crna Gora je tu u talasu u kojem nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni - govori Radić.

A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006., iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost. Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO-a.

- Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice.

Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade - kaže jedan zvaničnik Alijanse, na upit RSE kako u NATO-u gledaju na tu mogućnost.

Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.

- Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava (u službi) je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo - ističe ovaj zvaničnik.

U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj euroatlantskoj sigurnosti.

U Hrvatskoj, članici NATO-a od 2009., od januara sljedeće godine trebalo bi da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koje je dosad bilo na dobrovoljnoj bazi.

I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.

Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje da te dvije zemlje i dalje poprijeko gledaju jedna na drugu.

- I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga - dodaje Radić.

Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione Rafale.

- Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka - ističe Radić.

I Kosovo bi isto

Sagovornik RSE dodaje da je i Kosovo izrazilo namjeru da uvede obavezno služenje vojnog roka.

- Tamo postoji snažno političko opredjeljenje za to, koje ima utemeljenje na nacionalizmu i na prepoznavanju srpskog faktora kao rizika. Kod njih će se lako pridobiti javno mnijenje za takvu ideju - navodi Radić.

Ukazuje da će se poput Crne Gore, najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.

- I vjerovatno, potez po potez, i Sjeverna Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka - riječi su Radića.

Smatra da je poseban slučaj Bosna i Hercegovina, zbog odnosa između entiteta Federacija i Rs.

Radić kaže da bi vraćanje vojnog roka u BiH bilo dodatno kompleksno pitanje s obzirom da bi se "na takav mehanizam gledalo kao na potencijalno stvaranje baze za međunacionalni konflikt u tom složenom mozaiku tri konstitutivna naroda i dejtonskog naslijeđa".

- Mislim da će tamo služenje vojnog roka ostati tabu tema - zaključuje Radić.

U Crnoj Gori je nakon ukidanja obaveznog prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka. On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.

Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane za RSE.

"To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana", poručili su.

Dodaju i da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije...

Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za provođenje ove politike.

Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.

Inače, u Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i sigurnost, u kojem su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine.