Ahatović na sesiji Kruga 99: Međunarodna zajednica protiv BiH kao građanske države

(Patria) - Krug 99 održao je redovnu sesiju na temu "Demokratska tranzicija i sigurnosni izazovi", a uvodničar je bio Nedžad Ahatović, vojno-politički analitičar.

Međunarodna zajednica je iz pasivnog odnosa prema Bosni i Hercegovini koji je trajao skoro deceniju, prešla u aktivan odnos koji se s obzirom na učestalost negativnih tendencija može okarakterisati kao namjera zadržavanja statusa quo. Taj status quo podrazumijeva da međunarodna zajednica u određenim situacijama bude apriori protiv evolucije Bosne i Hercegovine u pravcu građanske države, što je apsurdno sa aspekta ukupne evropske pravne stečevine i njenog sistema vrijednosti, kaže Ahatović.

"Dakle, nikakvi pisani sporazumi i konvencije ne mogu biti jače od prikrivenih motiva i partikularnih političkih interesa određenih političkih oligarhija u samoj EU. SAD sa druge strane ne dozvoljavaju raspakivanje ili prepakiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jednim dijelom iz istih pobuda kao i EU, ali drugim dijelom upravo i zbog nepredvidivog ponašanja EU.

Paradigma Balkana kao vječite tempirane bombe uzima se kao light motiv za zauzimanje stavova protiv Ruske Federacije koja će krizno područje Balkana aktivirati u dogledno vrijeme, dok se istovremeno ta opasnost kombinira sa tzv. Islamskim radikalizmom sve u svrhu zadovoljavanja kratkoročnih političkih agendi pojedinih interesnih sfera sa desnog spektra u Evropi i naročito naših susjeda. Bosna se stoga nalazi u procijepu između svog bremenitog konfliktnog naslijeđa i svog bosanskog identiteta i većinskog muslimanskog bošnjačkog stanovništva koje se ne uklapa u etničku sliku Balkana i Evrope i pored toga što baštini većinu zapadnih vrijednosti", navodi Ahatović.

Iz tog razloga EU odstupa od svojih deklariranih principa i pored činjenice da je ruski faktor kudikamo veća opasnost po sigurnost Evrope.

"Ključni problem je što Bošnjaci imaju suverenitet i etabliran bosanski identitet koji
dijele sa svojim komšijama Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini kojoj se svenacionalni bosanski identitet u skladu sa anglosaksonskim pravom osporava. Intencija gospodina Šmita, visokog predstavnika u BiH da se obrati Internacionalnom sudu u
Strasburgu po pitanju presude u slučaju apelacije gospodina Slavena Kovačevića je otvoreno osporavanje bosanskog identiteta. Koji zaključak treba da izvučemo kao društvo?

Mi svi znamo šta je imperativ međunarodne zajednice – euroatlanske integracije BiH,
borba protiv korupcije, okretanje od prošlosti ka budućnosti, pomirenje, tolerancija itd.", ističe.

Ahatović navodi da prema aktuelnoj sudskoj i tužilačkoj praksi ispade da je samo bošnjački politički establišment u BiH deklarativno korumpiran, dok se svi grijesi u tom kontekstu srpskog političkog establišmenta vežu za Dodika.

"Evo i da se složimo sa svim tim tvrdnjama, sa druge strane gospodin Čović je na kako on to reče na „anđeoskoj listi“ zaštićen od medijskih hajki i sudskih procesa (kao bugojanski mrki kratkodlaki međed)", kaže Ahatović.

Goovoreći o sgurnosnoj situaciji Ahatović ističe da se zbog situacije sa državnim policijskim agencijama i nedjelovanjem državne vlasti očito otvara prostor za jačanje entitetskih i kantonalnih MUP-ova, dok se državne sigurnosne agencije i finansijski i kadrovski pustoše i u konačnici dovode pred svršen čin.

"Umjesto da visoki predstavnik reaguje na činjenicu da se na ovaj način urušava sigurnosni sistem BiH, on svojim djelovanjem dodatno potiče urušavanje državnih institucija zadržavanjem ovoga stanja kroz zadržavanje institucionalnih etničkih podjela kao modela političkog sistema koje je prouzročilo ovakvo stanje sa jednim dijelom sistema sigurnosti, (intervencija u izbornoj noći i suspenzija ustava FBiH i lobiranje protiv presude Kovačević). Sada se postavlja suštinsko pitanje, kako BiH da se bori protiv korupcije i organiziranog kriminala sa devastiranim i opstruiranim sistemom sigurnosti?

Da li u tom slučaju kada se tačke koje jačaju sigurnost i općenito Oružane snage u BiH obaraju i opstruiriraju u Parlamentu BiH, sve to treba da prođe bez nadzora ili intervencije Ureda visokog predstavnika u BiH?

Da li EU indirektno ne samo da cementira postojeće etničke podijele, već da li na taj način pravi sebi ključ za oduzimanje ustavom zagarantovanog, ali eksperimentalnog tripartitnog suvereniteta, posebno Bošnjacima i to kroz njihovo stavljanje pod kontrolu druga dva „prihvatljiva“ identiteta. Odnosno da li se time Bošnjacima nameće tzv. nova jaka država kroz ekskluzivno etnodualni sistem duboke države u državi koja će ih držati u statusu vjerske grupe na teritoriji sa političkim pravima da biraju, ali ne i da budu birani na cijeloj teritoriji BiH, kako u skladu sa svojom brojnošću ne bi uticali na procese upravljanja i odlučivanja u državnim stvarima BiH, dok bi se ostali uslovno rečeno Bosanci marginizirali kao statistička greška sa popisa iz 2013.

Da li Bosna kao suvereni teritorij između ostalih i Bošnjaka upravo zato jednostavno nije prihvatljiva u novim geostrategijskim kalkulacijama. Da li tu tezu gledamo svakodnevno kroz cinično ponašanje međunarodne zajednice.

Sve skupa se svodi na izbor - vraćanje Bosne pod okrilje nove Srboslavije ili konfederacija sa Hrvatskom ili oboje kroz podjelu zemlje! Izbor kao u vrijeme mirovnih pregovora za završetak rata, otuda i asocijacija i paralele koje se povlače sa devedesetim", zaključio je Ahatović.