Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj

(Patria) - Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj. Godišnje od njih umire oko 20.000 osoba, upozoreno je jučer povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, uz najavu izrade nacionalnog plana prevencije i održavanja javnozdravstvene akcije 28. septembra u Zagrebu.

- Uprkos napretku medicine, od bolesti srca i krvnih žila još uvijek se najviše obolijeva i umire u cijelom svijetu. Hrvatska pripada zemljama visokog kardiovaskularnog rizika, iako imamo povoljne trendove posljednje decenije - kaže akademik Davor Miličić.

S tim u vezi, iznio je podatak da je prije 15-ak godina udio kardiovaskularnih bolesti u ukupnoj smrtnosti u Hrvatskoj bio 50-ak posto, a sada je oko 38 posto s tendencijom pada.

Posebno je istakao važnost izrade cjelovitog nacionalnog plana suzbijanja kardiovaskularnih bolesti koji bi obuhvatio prevenciju, liječenje i rehabilitaciju, s naglaskom na prevenciji.

I direktor KBC-a Zagreb Ante Ćorušić naglasio je važnost takvog plana kako bi se smanjila smrtnost od srčano-žilnih bolesti.

- Svjetski dan srca obilježava se 25. put s ciljem poticanja izrade nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti. KBC Zagreb izabran je ove godine kao bolnica-partner - ističe Ćorušić.

Na tom tragu 14 uposlenika te bolnice učestvovat će u subotu, 28. septembra, u javnozdravstvenoj akciji na Trgu bana Jelačića od 10 do 13 sati.

Građanima koji nemaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest određivat će se faktori rizika, nivo glukoze u krvi, ukupan holesterol, krvni pritisak i indeks tjelesne mase.

Osobe kod kojih se utvrdi kardiovaskularni rizik bit će pozvane na pregled u Kliniku za kardiologiju KBC-a Zagreb. Nadamo se što većem odazivu - rekao je Ćorušić.

Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak iznio je podatak da od kardiovaskularnih bolesti u svijetu umire više od 20 miliona ljudi godišnje, oko četiri miliona ljudi u Evropi i oko 20.000 u Hrvatskoj.

- Ove se bolesti mogu spriječiti, najvažnija je edukacija građana o štetnim navikama koje su rizični faktior za nastajanje kardiovaskularnih bolesti - navodi Capak.

Posebno naglašava važnost ranog otkrivanja naslijeđenih ili stečenih bioloških rizičnih faktora kao što je povišeni krvni pritisak, šećer u krvi, holesterol i pretilost.

- Cilj nam je što ranije otkriti biološke rizike. Zato se uvode preventivni zdravstveni pregledi koji će se provoditi kroz primarnu zdravstvenu zaštitu gdje će se otkrivati ovi rizici i slati ljude na daljnje liječenje - naglašava Capak.

Ivana Portolan Paić iz Ministarstva zdravstva kaže da bi preventivni zdravstveni pregledi na nacionalnom nivou trebali konačno zaživjeti idućih mjeseci, najkasnije početkom 2025.

Verica Kralj iz HZJZ-a iznijela je podatak da je 2023.u Hrvatskoj 19.937 osoba umrlo od kardiovaskularnih bolesti, što je oko 2.000 manje u odnosu na prethodne dvije godine.

Hrvatska ima niže stope smrtnosti od Mađarske i Bugarske, ali je lošija od Slovenije, Češke i EU prosjeka.