Bećirović se obratio učesnicima Krimske platforme u Kijevu: BiH kao žrtva agresije duboko razumije patnju Ukrajine

(Patria) - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović danas se putem videolinka obratio učesnicima Krimske platforme u Kijevu.

Bećirović je pružio "snažnu podršku herojskom narodu nezavisne i suverene zemlje Ukrajine", njenom vodstvu i predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Naglasio je da su nadležni organi države Bosne i Hercegovine osudili rusku aneksiju Krima kao čin kršenja međunarodnog prava.

- Od početka ruske agresije na Ukrajinu, BiH se redovno pridružuje izjavama, inicijativama i odlukama EU kojima se osuđuje agresija u međunarodnim organizacijama - pojasnio je Bećirović.

Podsjeća da je BiH, zajedno s još 140 zemalja članica UN, izrazila podršku Rezoluciji Generalne skupštine UN, donesenoj povodom obilježavanja godišnjice početka ruske agresije na Ukrajinu.

- Obnova ukrajinske teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta nad njenom cjelokupnom teritorijom, uključujući Krim, ključna je i za Ukrajinu i za međunarodnu zajednicu.

Bosna i Hercegovina, kao žrtva agresije od 1992. do 1995., duboko razumije patnju Ukrajine. Iz tog razloga su i građani Bosne i Hercegovine izrazili svoju solidarnost s građanima Ukrajine.

Stajati uz Ukrajinu znači stajati na pravoj strani historije i podržavati temeljna načela na kojima je izgrađen civilizovani svijet - rekao je Bećirović.

Prema njegovim riječima, većina Bosne i Hercegovine snažno podržava Ukrajinu, a "podržavati Ukrajinu znači imati civilizacijski, pravno, moralno, politički i historijski ispravan stav".

Bećirović je na kraju poručio da će Bosna i Hercegovina i dalje biti solidarna prema Ukrajini.

- Pravedna borba Ukrajine za ponovnu uspostavu teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta od zajedničkog je interesa svih demokratskih snaga u Evropi i svijetu - zaključio je Bećirović.

Krimska platforma je akcija ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, započeta 2021., kako bi se diplomatskim putem poništila ruska aneksija Krimskog poluotoka 2014. godine.

Ciljevi koje treba postići su vraćanje pitanja Krima na globalni dnevni red, zaštita ljudskih prava na Krimu, promicanje deokupacije poluotoka i jačanje evropske i globalne sigurnosti.