Unitarizam, separatizam i jednakopravnost: Kako je Schmidt usvojio politički rječnik zvaničnog Zagreba

(Patria) - Visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno je s pravom reagovao na primitivizam i šovinizam predsjedavajućeg Skupštine HNK Džafera Alića (SDA), koji je Srbe i Hrvate nazvao "podstanarima" u BiH, piše Istraga.ba.

Alić je u obraćanju na BHRT-u kazao da su Bošnjaci vlasnici Bosne i Hercegovine, koji imaju vrlo neugodne podstanare.

- Iza njih uvijek moramo čistiti, mesti, popravljati, izrađivati, graditi, nadograđivati - kazao je Alić, površno svodeći politiku najjačih srpskih i hrvatskih stranaka u BiH na mržnju između njenih naroda, vjerovatno izazivajući oduševljenje među onim političkim snagama koje se hrane istom u nastojanju da dokažu da postojanje BiH nema smisla, u čemu im je on nesumnjivo pomogao.

U reakciji na istup Alića, visoki predstavnik je kazao da je zamisao o podstanarima veoma uvredljiva i da ukazuje na duboko nepoznavanje historije zemlje.

- Umjesto da daju neprihvatljive izjave, bilo da su unitarističke ili secesionističke prirode, od političkih predstavnika se očekuje da rade na jednakopravnosti svih, uključujući povratničke i manjinske zajednice, te na zajedničkoj i prosperitetnoj budućnosti za jedinstvenu BiH - kazao je Schmidt.

Ništa u saopštenju ne bi bilo sporno da u jednom dijelu Schmidt nije upotrijebio politički jezik koji već godinama koristi hrvatska politika prema BiH, kojim sve nesporazume u BiH svodi na sukob "unitarizma i separatizma", pravdajući politiku dodatnog etniciziranja društva i institucija već u duboko decentralizovanoj zemlji, koja u konačnici može zaključati institucije i dovesti jedino do pobjede secesionizma, a nikakvog fantomskog unitarizma.

Iako se Schmidt pozvao na "izjave" bilo da su "unitarističke ili secesionističke prirode", jasno je da se stav odnosi na njegovo viđenje političkih odnosa u zemlji s obzirom da u pojmovnom smislu u potpunosti korespondira s onim koje godinama koriste hrvatski zvaničnici u nastojanju da obrazlože svoju politiku prema Bosni i Hercegovini.

Ovdje ćemo nabrojati nekoliko primjera od desetine izjava u kojima se "unitarizam" stavlja u istu ravan "separatizmu" u političkom riječniku hrvtskih zvaničnika.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je u maju 2021. godine kazao da vjeruje da jedino hrvatski narod želi BiH jer druge politike "bila ona unitaristička pod plaštom građanstva, ili ona druga separatistička dovode do istog - nestanka BiH".

Godinu kasnije kazao je da su unitarizam i separtizam dva velika problema u BiH.

- Jedan je taj izraženi unitarizam koji često graniči s neracionalnošću šovinizma, čak bih rekao izraženo ultranacionalizma Bošnjaka, s druge strane separatizam i ovo što mi nastojimo uraditi, koji je napravio apsolutnu podjelu, odnosno, potpuno nefunkcionisanje (sistema)", rekao je Čović.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu za Večernji list u decembru 2021. godine navodi da je Hrvatska "odlučno protiv separatizma u BiH, ali i protiv svakog unitarizma, odnosno centralizma".

Mjesec dana ranije, ministar u hrvatskoj vladi Gordan Grlić Radman ističe da "u BiH imamo jačanje unitarizma i separatizma i rast nestabilnosti. Ključ je rješenje za poštivanje načela jednakosti konstitutivnih naroda".

Schmidt, baš kao navedeni, kao odgovor na "unitarizam i separatizam" spominje "jednakopravnost" svih, ključni pojam koji zvanični Zagreb koristi da odbrani politiku stalnog pritiska na BiH u namjeri da glasove većine građana svede na trećinu političke moći u državi.

Hrvatska politika u tom smislu djeluje strateški. Prvo ovlada političkim rječnikom u javnom prostoru, a onda praktično djeluje u provođenju politike koja se krije iza nametnutih pojmova, kao što smo vidjeli na primjeru "legitimnog predstavljanja" i presude "Ljubić" Ustavnog suda BiH. OHR je nakon svega čemu smo svjedočili u prethodne tri godine samo produžena ruka takvih nastojanja.