DOBROVOLJAČKA Prvoborac VRs-a svjedočio protiv Ganića i drugih, danas pričao potpuno drugačije u odnosu na 2011. godinu

Piše: A. Čorbo-Zećo

U nastavku suđenja u predmetu 'Dobrovoljačka' svjedok Tužilaštva Zdeno Milinčić pričao je danas o događajima 2. i 3. maja 1992. godine potpuno drugačije nego je to činio 2011. godine tokom davanja iskaza u Banja Luci. I nije on prvi svjedok koji se tek sada sjetio ljiljana na beretkama, a građane o kojima su ranije govorili pretvorili u uniformisana lica.

Ali, je ovo prvi svjedok koji je potpuno svjestan kontradiktornosti u svojoj izjavi, tvrdeći da on nije vidio izjavu iz 2011. godine iako u zapisniku stoji da je izjava sačinjena u četiri primjerka od čega je jedna data svjedoku.
Tužilac Mladen Vukojičić zatim je tražio od svjedoka da kaže da li je tačno ono što je danas govorio, što je on potvrdio, ali nije negirao ni izjavu iz 2011.!?

Inače, Milinčić se 'pohvalio' da je u Vojsci Republike srpske bio 53 mjeseca i 29 dana, te je advokatica Mirna Avdibegović insistirala da svjedok kaže gdje je upisan taj vojni staž i je li on prije dešavanja u maju 1992. godine već bio u nekim drugim ratnim dešavanjima.

Svjedok je kazao da je u njegov vojni staž upisano i pet mjeseci van borbi (!?). Milinčić je služio JNA u Bihaću 1991. godine, pa je prekomandovan u Zagreb, a onda u martu 1992. godine dolazi u Komandu druge vojne oblasti u kasarnu na Bistriku.

Ispričao je kako je 2. maja napadnuta Komanda Druge vojne oblasti, a odbrani je kazao da je i on pucao tog 2. maja.

Advokatica Zaima Backovića, Jesenka Rešidović, suočila je Milinčića sa izjavom iz 2011. godine u kojoj on uopće nije spominjao ljiljane ili bilo kakve druge oznake, dok je danas kazao da su ih u koloni napale uniformisane osobe s beretkama na kojima su bili ljiljani.

„Nisam spominjao ranije, jer za mene je tada jedino JNA bila legalna, sve drugo su mi bile paravojne jedinice“, kazao je ovaj svjedok.

Na pitanje advokatice Avdibegović je li bio upoznat sa činjenicom da je 27. aprila 1992. godine prestajala postojati JNA Milinčić je kazao da mu nije poznato.

Ovaj svjedok je također kazao da su ih osobe koje su ih zarobile odvele preko Miljacke u halu FIS Viteza (!?) gdje su neke tukli i psovali im četničku majku. Kazao je da je to bilo na Baščaršiji, a bi kazao kasnije da on ne poznaje Sarajevo, jer je iz Dervente.

Ispričao je da su okupljeni građani gađali ih kamenjem i psovali ih dok nisu stigli do FIS-a. Priznao je da je vladao haos, ali na dodatna pitanja tužioca tvrdio je da je bio haos među pripadnicima JNA!

Kazao je da su u Lukavicu otišli 5. maja, odakle je otišao za Han Pijesak i onda se priključio Vojsci Republike srpske čime je postao prvoborac.

Osim Ejupa Ganića, optužnica Tužilaštva BiH tereti i Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žišku.

Tužilaštvo BiH u ovom postupku dokazuje da Alija Izetbegović nije bio zarobljenik, te da kolona nije bila legitiman vojni cilj, a što je suprotno odluci Haga u kojoj stoji da je kolona bila legitimna vojna meta.