SAD dalekometne projektile ponovo stacioniraju u Njemačkoj, o kakvom je oružju riječ?

(Patria) - Po prvi put od Hladnog rata, američki dalekometni oružani sistemi ponovo će biti stacionirani u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.

Njemački kancelar Olaf Scholz je rekao da je odluka dugo pripremana, no kratka zajednička izjava dvije vlade iznenadila je Njemačku.

O tome nije bilo parlamentarne ni javne rasprave u zemlji koja dobro pamti masovne i duge proteste prije 40 godina protiv postavljanja projektila Pershing.

U oktobru 1983. oko milion Nijemaca u znak protesta sklopilo je ljudski lanac - ali nisu uspjeli spriječiti stacioniranje tog oružja u zemlji. Tadašnji kancelar bio je Helmut Schmidt, socijaldemokrat, kao i Olaf Scholz.

Vrlo je malo pouzdanih informacija o ovom novom stacioniranju projektila. Njemački mediji pišu da se ne zna gdje će oružje biti stacionirano, ali se neke informacije mogu naći u dostupnim američkim dokumentima, stručnim i drugim novinama.

Naprimjer, krajem 2021. britanski tabloid The Sun objavio je simulaciju koja pokazuje kako bi američka nadzvučna raketa Dark Eagle - lansirana iz Wiesbadena - stigla do Moskve za samo 21 minutu i 30 sekundi. Ta dva grada udaljena su 2.000 kilometara. Također se navodi da će raketa biti spremna 2023. godine.

Prethodno je američki portal Breaking Defense javio da je američka vojska službeno reaktivirala 56. topničku komandu u Evropi, koja je bila aktivna od 1986. do 1991. te dala zeleno svjetlo za stacioniranje modernog preciznog oružja, uključujući i dalekometno (LRPF).

O kakvom se projektu radi?

Izjava Bijele kuće i njemačke vlade od srijede (10. jula 2024.) navodi da će "SAD privremeno stacionirati sisteme oružja dugog dometa iz svoje višenamjenske operativne grupe u Njemačkoj, kao dio plana za njihovo buduće trajno stacioniranje".

Prema US Congressional Research Service (CRS), američka vojska trenutno je u procesu uspostavljanja i opremanja pet takozvanih Multi-Domain Task Forces (MDTF) širom svijeta.

Jedna od njihovih glavnih zadaća je pružanje topničke vatre velikog dometa (zemlja-zemlja) - u obliku raketa i krstarećih projektila. Osim toga, MDTF ima i sposobnosti protivzračne odbrane.

Tri MDTF-a su za regiju Pacifika i jedan za Evropu - i taj će biti stacioniran u Wiesbadenu u Njemačkoj.

Američka vojska objavila je to 13. aprila 2021., a pet mjeseci kasnije, 16. septembra 2021., aktiviran je MDTF u američkoj bazi u Wiesbadenu (L. Clay Barracks).

Namjera je bila stacionirati samo štab i određene jedinice, dok su bitni operativni elementi (oružje) trebali biti stacionirani u Fort Drumu u državi New York.

No, po svemu sudeći, cijeli drugi MDTF dugoročno će se preseliti u Njemačku. Trebao bi biti operativan do oktobra 2025., s izuzetkom hipersoničnog oružja koje bi trebalo biti spremno do oktobra 2026., navodi se u dokumentu Istraživačke službe američkog Kongresa (CRS).

O kakvom je oružju riječ?

Vlade SAD-a i Njemačke su u spomenutom saopštenju navele da će "konvencionalne jedinice, kada budu potpuno razvijene, uključivati ​​SM-6, Tomahawke i hipersonično oružje koje je trenutno u razvoju".

Tomahawk

Tomahawk je velika krstareća raketa koja je u upotrebi decenijama i stalno se razvija. To je standardno oružje SAD-a i Velike Britanije u bilo kojem vojnom sukobu protiv kopnenih ciljeva i sve više preuzima zadaće bombardera s posadom.

Tomahawk je bila prva krstareća raketa koja je letjela nisko i stoga je bila uglavnom nevidljiva za radar. Razvijen je 1970-ih. Prvi put je u velikom broju korišten 1991., kada je na Irak ispaljeno njih 297.

Više od 800 ih je lansirano u invaziji na Irak 2003., a također su korišteni u Afganistanu, Somaliji, Libiji, Siriji i trenutno protiv položaja Hutija u Jemenu.

U septembru 1995. na položaje vojske bosanskih Srba kod Banje Luke ispaljeno je 13 Tomahawka. A 1999. godine na ciljeve u Srbiji ispaljeno je 218 Tomahawka s američkih ratnih brodova i još 20 s britanske podmornice.

U međuvremenu, Tomahawk proizvodi američki Raytheon (RTX), košta oko 1,5 dolara po komadu i ima domet do 2.500 kilometara. U zraku može ostati satima i više puta mijenjati kurs, odnosno cilj.

SM-6

Krstareća raketa Standard Missile-6 (SM-6) sastoji se od tri rakete u jednoj. To je jedina raketa koja kombinuje protivzračnu odbranu, odbranu kopna i odbranu mora od projektila.

Može presresti protivbrodske projektile na vrlo velikoj visini ili balističke projektile u terminalnoj fazi - samo nekoliko sekundi prije nego što dosegnu cilj.

Ima dvostruki tragač cilja koji ima sposobnost otkrivanja neprijateljskog projektila na kopnu - čak i iza planine.

U saradnji s izviđačkim avionima može se koristiti i "iznad horizonta", odnosno izvan radarskog horizonta brodova. Navodi se da najnovija varijanta SM-6 ima i sposobnost presretanja hipersonične rakete.

Može se lansirati s broda, s kopna, Boeingovim avionima tipa 18 E i F i lansirnom platformom Typhon koju je razvio Lockheed Martin. Dostiže brzinu od 1,2 km u sekundi i ima domet do 500 kilometara.

SM-6 proizvodi Raytheon (RTX) od 2013. godine. Jedna raketa košta 4,3 miliona dolara, prema podacima iz 2022. Osim američke i britanske mornarice, imaju ga i Australija, Japan i Južna Koreja.

Tamni orao

Najmodernije oružje u arsenalu Višenamjenske operativne grupe bit će već spomenuta hipersonična raketa Dark Eagle, koju razvijaju Lockheed Martin i Northrop Grumman.

Moći će se lansirati iz kamiona, poput Patriota. Trebala je biti u funkciji 2023. godine, ali je bilo problema. Procjenjuje se da će koštati oko 40 miliona dolara po komadu.

SAD su odluku o razvoju hipersoničnog projektila donijele prije 20 godina, kada je američki predsjednik bio republikanac George W. Bush.

Navodno je planirano da Dark Eagle bude stacioniran u Wiesbadenu u Njemačkoj za otprilike dvije godine. Trebao bi imati domet od oko 2.700 kilometara, piše Deutsche Welle.