U Hrvatskoj radi 135.000 stranih radnika, najviše ih je iz BiH i Srbije

(Patria) - Potrebe za uvozom radne snage u Hrvatskoj sve su veće, piše HRT.

Očekuje se da bi do kraja ove godine moglo stići više od 200 hiljada zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje stranaca.

Stranci već sada čine 40 posto ukupne radne snage u građevinarstvu, a njihov udio sve je veći u turizmu i trgovini.

O njihovom položaju na tržištu rada bilo je govora na jučerašnjoj konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo".

U Hrvatskoj radi 135.000 stranih radnika. Najviše ih dolazi iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a 30-ak hiljada stiže iz Nepala, Indije i Filipina.

Svi oni već sada čine 40 posto ukupne radne snage u građevini, a bez njih se ne može ni u turizmu.

- Mi procjenjujemo da će ove godine stranih radnika iz trećih zemalja biti negdje između 50 i 55 hiljada.

Lani je izdato oko 46.000 dozvola, dakle trend ide prema gore - rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Kompanije koje ih zapošljavaju suočavaju se s brojnim izazovima. Prije svega integracijske prirode, govori direktor kompanije u kojoj čine polovinu zaposlenih.

- Jedan od ključnih su jezične barijere, u jednom trenutku smo imali u firmi čak šest prevodilaca - kaže Dragutin Kamenski, vlasnik građevinske kompanije.

Pa ministar kaže da se razmišlja o tome da učenje hrvatskog uskoro postane obaveza. Za sada ga, uz vačere, uče samo oni koji to žele.

- To će sasvim sigurno, biti jedna od etapa, kao što to postoji u drugim zapadnim zemljama - govori Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Poznavanje jezika jedan od najvažnijih preduvjeta integracije, govori Cheria koja je prije 10 godina stigla iz Ugande.

- Super mi je na poslu i volim posao kao medicinska sestra. Znam da ne pričam kako treba biti, ali znam da ću jedan dan biti prava Hrvatica - ističe Cheria Aber.

Na tržištu je trenutno čak 700 agencija koje dovode strane radnike.

- A istovremeno čuti podatak da je 450.000 ljudi u Hrvatskoj između 20 i 64 godine neaktivno, a radno sposobno, je nešto što će trebati miriti - rekao je Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.