Članak

NEZADOVOLJSTVO

Desetine povrijeđenih u Armeniji nakon sukoba policije sa antivladinim demonstrantima

(Patria) - Desetine demonstranata povrijeđeno je u srijedu u armenskoj prijestolnici Jerevanu, nakon što je policija ispalila šok granate na antivladin skup ispred parlamenta, javio je AFP.

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se ispred parlamenta u znak protesta zbog armenskih ustupaka teritorije Azerbejdžanu, dok je premijer Nikol Pashinyan odgovarao na pitanja poslanika unutra. Protesti potresaju Jerevan od aprila, nakon što su se vlasti složile da vrate teritoriju koju je Armenija kontrolisala od 1990-ih.

Policajci su koristili silu nakon što su demonstranati pokušali probiti policijski kordon.
Ranjeni demonstranti su prevezeni u bolnice kolima hitne pomoći, a neki su zadobili povrede po stomaku i nogama. Medicinske vlasti saopštile su da je najmanje 55 osoba zatražilo medicinsku pomoć.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je 86 demonstranata privedeno zbog
neposlušnosti policiji, dodajući da je među povrijeđenima šest policajaca.

Istražni komitet Armenije saopštio je da je pokrenuo istragu o „organizaciji masovnih nereda“.

Kasnije uvečer, demonstranti su krenuli u marš prema sjedištu vlade.

Vođa protesta, episkop Bagrat Galstanyan, ranije je rekao da će to biti „odlučujući dan“ za njegovu namjeru da svrgne Pashinyana.

Armenija je prošlog mjeseca vratila Azerbejdžanu četiri pogranična sela koja je zauzela
decenijama ranije, potez koji je Pashinyan branio u cilju osiguranja mira s Bakuom. Područje koje je Armenija vratila strateški je važno za zemlju jer kontroliše dionice autoputa ka Gruziji.

Ponižavajući ustupci

Armenski stanovnici obližnjih naselja kažu da ih taj potez odsijeca od ostatka zemlje i optužuju Pashinyana da je dao teritoriju bez da dobije ništa zauzvrat. Obraćajući se okupljenima, Galstanyan je povratak sela nazvao „ilegalnim razgraničenjem“, optužujući Pashinyana za „jednostrane i ponižavajuće ustupke“.

Galstanyan je privremeno podnio ostavku sa vjerske funkcije kako bi se kandidovao za
premijera, uprkos tome što nema pravo da obavlja funkciju zbog svog dvojnog državljanstva - armenskog i kanadskog.

Pashinyanova vlada je za sada stabilna. Obraćajući se poslanicima u srijedu, on je ponovio da je Jerevan spreman da potpiše mirovni sporazum sa Bakuom „u roku od mjesec dana“.

Azerbejdžan je prošle godine ponovo zauzeo region Nagorno-Karabaha. Cijelo armensko stanovništvo enklave, više od 100.000 ljudi, pobjeglo je u Armeniju nakon toga. Sukob je poremetio veze između tradicionalnih saveznika Rusije i Armenije, jer je Jerevan optužio Kremlj da ga nije zaštitio od Azerbejdžana. Pashinyan je u parlamentu nagovjestio da će Armenija napustiti savez predvođen Rusijom, Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti, bez davanja jasnog vremenskog okvira.

Nakon gubitka Karabaha, Jerevan nastoji stvoriti nove sigurnosne saveze produbljujući veze sa Zapadom.

Pashinyanove izjave u parlamentu uslijedile su dan nakon što su njegov ministar vanjskih
poslova Ararat Mirzoyan i pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država James O'Brien izdali zajedničko saopštenje u kojem se kaže da su se Washington i Jerevan složili da „nadograde status našeg bilateralnog dijaloga na Komisiju za strateško partnerstvo“.

Pashinyan, bivši novinar i opozicioni poslanik, došao je na vlast u mirnoj revoluciji nakon što je vodio ulične proteste 2018. godine.

#Armenija #Jerevan #protesti #Svijet