(Patria) - Mjesec juni u bosanskohercehovačkoj historiji predstavlja vrijeme kada su se na području Sarajeva vodile ključne bitke za odbranu grada, ali i kada su najveći heroji Bosne i Hercegovine položili svoje živote na putu slobode.
Jedan od heroja, sportista, koji je odlazak na Olimpijske igre zamijenio ratištem, jeste i Vinko Šamarlić, čiji je život prerano ugašen na današnji dan. Istovremeno, na polaznoj stanici “Ramo Biber” na Trebeviću odata je počast Muhidinu Magodi, Sulejmanu Zolju, te za 25 pripadnika ‘Zelenih beretki’, koji su ubijeni tokom pokušaja prve deblokade Sarajeva. Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović danas je obišao groblje ‘Lav’, gdje je položio cvijeće na grob Vinka Šamarlića, te je potom odao dužnu počast i na Trebeviću.
“Današnji datum u historiji Sarajeva ostat će upamćen i kao dan kada je najviše mladih ljudi izgubilo vlastite živote od strane agresora, u pokušaju deblokade grada. Cilj akcije bilo je probijanje čvrstog obruča oko grada, kao i zauzimanje ključnih pozicija agresora s kojih je grad granatiran, ali naša mladost tada ga je hrabrošću odbranila, pokazavši kako smo nesalomljivi. Danas pamtimo i Vinka Šamarlića, Zlatnog ljiljana, koji je sportsku uniformu zamijenio vojnom. Prerano smo ga izgubili. Koliko možemo biti ponosni na tadašnju generaciju, naše heroje, toliko ih ne smijemo pustiti zaboravu, jer da se tada nisu istakli, mi ne bismo hodali slobodno. Neka je svim našim herojima vječni rahmet i slava, njima pripada neizmjerna zahvala za žrtvu koju su dali. Mi se sjećamo naših časnih heroja, dok agresor pamti presuđene ratne zločince”, poručio je ministar Osmanović.
Plan agresora na današnji dan bio je zauzimanje platoa Žuč s kotom Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. Hrabri pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine stali su na branik ovog grada i odbranili su ono što su mnogi smatrali neodbranjivim.
Na današnji dan odvijala se i slavna bitka za Žuč, a tim povodom će upravo danas svečano biti otkriven i spomenik “Krila slobode”. Pobjedama od 8. juna 1992. godine jedinice Teritorijalne odbrane i MUP-a RBiH nisu samo oslobodile dio okupirane teritorije našeg glavnog grada unutar prstena opsade, nego su i poremetile planove agresora da upravo tog dana izvede ofanzivu na Sarajevo i presječe ga.
Osmi juni 1992. godine u historiji Bosne i Hercegovine ostat će upamćen kao i najkrvaviji dan u periodu opsade grada Sarajeva, obzirom da je na ovaj dan živote izgubilo oko 200 pripadnika Teritorijalne odbrane.