Ministri članica NATO-a raspravljali o paketu vojne pomoći Ukrajini

(Patria) - Ministri vanjskih poslova članica NATO-a sastali su se jučer u Pragu kako bi raspravljati o paketu vojne pomoći Ukrajini koji je predložio šef Saveza Jens Stoltenberg, a koji bi trebalo da bude dogovoren u julu na summitu u Washingtonu.

Stoltenberg je predložio da se vojna pomoć Kijevu stavi na dugoročniju osnovu, s višegodišnjim finansijskim garancijama.

Ujedno je predložio i da Savez preuzme potpunu koordinaciju međunarodne vojne pomoći Ukrajini, dajući Savezu direktniju ulogu u ratu protiv ruske invazije bez angažovanja vlastitih snaga.

Tako bi NATO preuzeo koordinaciju donacija i opskrbe oružjem Ukrajinske odbrambene kontaktne grupe, odnosno koalicije od 50-ak zemalja koja se naziva "Ramstein Group", a koju predvode Sjedinjene Države.

Savez bi također koordinisao obuku ukrajinskih snaga, aktivnost u koju su uveliko uključene i EU i Velika Britanija.

- Ukrajina se nastavlja hrabro boriti, ali izazovi s kojima se suočavaju sve su veći. Oni to još uvijek mogu prevladati, ali samo uz stalnu i snažnu podršku NATO saveznika.

Stoga na summitu NATO-a u julu planiramo svoju podršku postaviti na čvršće temelje, uključujući i veliku ulogu NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke, kao i višegodišnju finansijsku obavezu - kazao je Stoltenberg.

Ovakav potez čelništva NATO-a predstavlja, tvrde zapadni vojni analitičari, pokušaj da se već sada osigura određeni stepen pripravnosti dovođenjem koordinacije pod okrilje NATO-a i davanjem više autonomije vojnom osoblju Saveza da nastavi s radom uz manje direktnog političkog uplitanja, naročito ako bi Donald Trump ponovo bio američki predsjednik.

Diplomate, pak, nagađaju da bi takav potez imao ograničen učinak, budući da je SAD dominantna sila NATO-a i opskrbljuje Ukrajinu većinom svog oružja te smatraju da je Washington zaista namjeravao prekinuti zapadnu pomoć Kijevu, to bi već učinio.

Čak je i naziv buduće aktivnosti NATO-a sporan. Njemačka se naime, protivi tome da se to naziva "misijom" iz straha da se ne ostavi dojam da NATO ulazi u rat s Rusijom.

- Vjerovatnije je da ćemo spriječiti, odnosno odvratiti agresiju, kada smo ujedinjeni, kada radimo zajedno.

A temeljna premisa našeg Saveza, da je napad na jednog napad na sve, šalje najmoćniju poruku potencijalnim agresorima, da ako napadnu jednog od nas, moraju se obračunati sa svima nama, a to je zapravo najučinkovitiji način da se spriječi agresija - izjavio je američki državni sekretar Antony Blinken.

NATO će također morati nadvladati otpor mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je jasno dao do znanja da njegova zemlja neće učestvovati u novim naporima, tvrdeći da to dovodi Savez bliže katastrofalnom ratu s Rusijom.

S druge strane, Savez će također morati prevladati zabrinutost Ukrajine da bi stavljanje koordinacije pod NATO moglo prestrašiti zemlje izvan Saveza koje žele vojno pomoći Kijevu, ali ne žele nikako biti povezane s aktivnostima NATO-a.