Evropska unija objavila izvještaj o BiH, posebnu kritiku uputila vlastima u Rs

(Patria) - Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell objavio je Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu.

U dijelu koji se odnosi na našu zemlju, upozorava se, između ostalog, na nazadovanje kada je u pitanju garancija slobode izražavanja u Rs, ukazuje se na neophodnost sprovođenja izbornih reformi, prenosi N1.

Pritisci i zastrašivanja novinara

Također, naglašava se potreba ispunjavanja 14 prioriteta koje je pred lokalne vlasti stavila Evropska komisija. Upozorava se i na politički uticaj pod kojim se nalaze javni emiteri.

"U julu 2023., u Krivični zakon entiteta Rs ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad.

Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora.

Javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem, i u neizvjesnim finansijskim uslovima", navodi se u uvodnom dijelu sažetka izvještaja za BiH.

Dokument dalje podsjeća kako je u septembru 2023. Narodna skupština Rs u prvom čitanju usvojila Nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti, istaknuvši kako bi njegovo potpuno usvajanje predstavljalo veliki korak unazad.

Podsjećamo, Prijedlog zakona jučer je povučen s dnevnog reda sjednice NSRs.

http://nap.ba/qpost/351957/Zakon-o-stranim-agentima-povuen-iz-rasprave-u-NSRs

Zakon o 'stranim agentima' povučen iz rasprave u NSRs

(Patria) - Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o

Vezano za slobodu okupljanja, dodaje se, postoje ograničenja na spontana okupljanja i usljed troškova osiguranja, a sloboda okupljanja je posebno i dalje ograničena u entitetu Rs, gdje je policija u martu 2023. zabranila LGBTI događaj.

Povorke ponosa, koje se na godišnjem nivou održavaju u glavnom gradu, se održavaju redovno, ističe se u izvještaju.

Potrebne reforme

U dijelu koji se odnosi na rad državne vlade, odnosno Vijeća ministara BiH, dokument podsjeća kako je novi saziv preuzeo dužnost krajem januara, nakon izbora održanih u oktobru 2023., a da je državni budžet usvojen u martu.

Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou uspostavljena su do maja.

Istaknuto je i pitanje neophodnosti provođenja izborne reforme te ukidanja negativnih praksi u obrazovanju.

"Potrebne su značajne reforme kojima će se osigurati da svi građani imaju mogućnost da efikasno ostvaruju svoja politička prava, te da se na taj način ustavni i zakonodavni okvir zemlje usklade sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava utvrđenom u predmetu 'Sejdić-Finci'.

Potrebno je prekinuti podjele u obrazovanju kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse 'dvije škole pod jednim krovom'.

Rodno zasnovano nasilje, loše postupanje s licima lišenim slobode i nedovoljna zaštita pripadnika manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost", navodi se u izvještaju.

Kada je u pitanju poštivanje ljudskih prava u kontektsu EU integracija BiH, dokument ističe kako EU nastavlja pomno pratiti poštovanje ljudskih prava, uključujući slobodu okupljanja i udruživanja i slobodu izražavanja, prava osoba u osjetljivim situacijama, uključujući pripadnike manjina, kao i ravnopravnost spolova.

"Polovina od 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije iz 2019. o zahtjevu BiH za članstvo u EU, odnosi se na temeljna prava.

Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promoviše okruženje pogodno za pomirenje", naglašava se u izvještaju.

Osim toga, dokument još tretira pitanja bilateralnog političkog i finansijskog angažmana EU u BiH, gdje se između ostalog ističe da je fokus podrška EU putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) na oblasti pravosuđa (6,4 miliona eura), civilnog društva i medija.

"Sredstva EU pomažu evidentiranju nestalih osoba (3 miliona eura), kao i podršci i praćenju rada na predmetima ratnih zločina (5 miliona eura).

Nastavljena je podrška rodnoj ravnopravnosti (0,5 miliona eura) u okviru Instrumenta za ravnopravnost spolova, uključujući izradu prvog Indeksa rodne ravnopravnosti za BiH i institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova.

Sredstva za ispunjavanje pristupnih kriterija iz oblasti zaštite temeljnih prava su se nastavila pružati kroz EU4HumanRights (800.000 eura), projekat koji direktno podržava Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Agencija za rodnu ravnopravnost i Institucija ombudsmana za ljudska prava", dodaje se u izvještaju.