Đidić: Prelomni trenutak je kada je Izetbegović potpisao zahtjev za članstvo u UN, da se zakasnilo ne bi bilo druge prilike!

(Patria) - Štampa bilježi da je Alija Izetbegović 9. maja u pismu Butros Galiju tražio “intervenciju snaga
UN u BiH”. U Pismu je istaknuo kako glavni cilj ovih snaga vidi u – “deblokadi puteva…”. Dan kasnije Hajrudin Somun glasnogovornik Predsjedništva BiH, saopštava kako je BiH voljna ispuniti sve obaveze prema zahtjevim UN. Somun u obraćanju poručuje: “Ispunili smo dva ključna uslova koje ste od nas tražili.Dobili smo priznanje 45 zemlja kao i svih zemlja Europske Zajednice i zemalja KEBS-a….”

Istakao je ovo Fuad Đidić, diplomata i publicista, kao uvodničar na današnjoj sesiji Kruga 99 o temi: "„BiH je nepovratno u svjetskoj zajednici suverenih nacija“.

"Dan kasnije, 10 maja 1992. godine Somun se ponovo obraća javnosti i saopštava: “ Alija Izetbegović potpisao zahtjev za prijem BiH u organizaciju UN”. Bio je to prelomni momenat. Da ovaj zahtjev nije bio podnesen tada, u tom, prilično dramatičnom trenutku, vjerovatno, da BiH više nikada ne bi dobila šansu da postane samostalni međunarodni akter. No, ovaj momenat nije dovoljno istražen u historiji naših međunarodnih odnosa…", ističe Đidić.

Podsjeća, dana 16. maja 1992. Savjet Sigurnosti UN usvaja novu Rezoluciju o BiH u kojoj se traži “povlačenje” JNA ali i jedinica hrvatske vojske sa teritorije BiH čime je implicirana “podjednaka” krivica obje strane za rat I krvoproliće u BiH. Međutim, samo dan kasnije šefovi EZ usvajaju Deklaraciju u kojoj donekle koriguju ranija
stajališta o rješenju krize u BiH. Krivicu treba “stepenovati”, kaže se u tekstu Deklaracije. Europska štampa prenosi izjavu portuglaskog diplomate u kojoj je “JNA apostrofirana” kao primani “agresor”.

"Na ovom mjestu treba ukazati kako je srbijanska diplomatija sistematski i vrlo svjesno pripremala teren kako bi obeshrabrila što veći broj zemalja da ne bi dali podršku ulasku BiH u članstvo organizacije UN", zaključio je Đidić.