Kolika je Rusija prijetnja za Njemačku i NATO?

(Patria) - Na predizbornim plakatima za Evropski parlament gotovo sve stranke tematiziraju sigurnost i odbrambenu snagu Njemačke, piše Deutsche Welle.

Političari su nakon pada Berlinskog zida drastično smanjivali izdatke za vojsku i odbranu, no sada su, nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022., morali uvidjeti da je njemačka vojska u beznadno lošem stanju, jedva sposobna za odbranu vlastite teritorije. I da nije sposobna potpuno ispuniti svoje obaveze kao članica NATO-a.

Ubrzo nakon ruske agresije njemački kancelar Olaf Scholz objavio je da će biti formiran posebni fond za opremanje njemačke vojske, no tih najavljenih 100 milijardi eura pokazalo se kao nedovoljno. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius vojni budžet za 2025. želi povećati za najmanje 6,5 milijardi eura. Smatra da su ovo izuzetne okolnosti u kojima bi taj državni izdatak trebao biti izuzet od zakonske obaveze uravnoteženog budžeta.



Skupe decenije štednje

I njemački vojni stručnjaci, kao što je Frank Sauer s univerziteta Bundeswehra, misle da će čak i s tih dodatnih 100 milijardi njemačkoj vojsci i dalje hronično nedostajati novaca. Bez povećanja budžeta će već 2026. nastupiti trenutak u kojem će njemačka vojska tek "s najvećim naporima održavati postojeći pogon", ali ništa više od toga.

No, oko većeg izdvajanja za odbranu ne postoji sloga u njemačkoj vladi. Ministar finansija Christian Lindner tvrdi da napad Rusije na Ukrajinu ne može biti razlog za dodatna državna zaduženja, na što je socijaldemokratski ministar odbrane na sjednici vlade ljutito izjavio kako mu "ne treba takva muka" u njegovom životu i, što se njega tiče, neka onda postave nekog drugog da u Bundeswehru učini praktično nemoguće.

No, kolika je doista velika prijetnja od Rusije? Organizator minhenske Konferencije o sigurnosti Christoph Heusgen je uvjeren kako Vladimir Putin teži Velikoj Rusiji u granicama bivšeg Sovjetskog Saveza. "Ako Putin ne izgubi rat u Ukrajini, moramo računati s tim da su sljedeće na redu Moldavija ili države Baltika", kaže on.

Baltičke države su doduše članice NATO-a, ali Fabian Hoffmann s univerziteta u Oslu procjenjuje kako ovaj vojni savez nema kapaciteta za odvraćanje pretenzija Rusije i da Evropa ima "najviše dvije ili tri godine" vremena kako bi stvorila odbranu koju Putin radije neće htjeti napadati.



"Ma neće i nas!"

Profesor vojnog univerziteta nabraja veoma mogući scenario: već ovog novembra se u Bijelu kuću možda opet vraća Donald Trump, od kojeg se već moglo čuti kako ga više brine prijetnja iz Kine nego nevolje država Evrope koje ionako ne troše dovoljno za odbranu.

A Putin se približava 80. godini starosti i po mišljenju Sauera, sad mu je još jedina želja ostvariti viziju Velike Rusije - ili barem dovoljno destabilizovati sve okolne države da Moskvi ne čine nikakvu prijetnju. Hoće li se ruski tenkovi početi kotrljati i prema nekoj članici NATO-a? To ne mora biti, ali je svakako realna mogućnost već u idućih pet godina, smatra Sauer.

Za razliku od mnogih vojnih stručnjaka i političara, građani Njemačke još uvijek nisu uvjereni da period mira u Evropi u dogledno doba može biti završen. Po ispitivanju portala YouGov, tek 36% ispitanika misli da je napad Rusije na neku od članica NATO-a do godine 2030. "vrlo" ili "vjerovatno" moguć, a njih 48% misli da je to "prije" ili "potpuno" isključeno. A da cilj napada neće biti tek neka od rubnih članica NATO-a nego sama Njemačka to smatra vjerovatnim tek 23% ispitanika, dok ih 61% misli suprotno.



Ja s puškom?

Istovremeno, građanima je jasno da je njemačka vojska u lošem stanju: samo 2% učesnika ankete misli da je vojska "odlično" opremljena za odbranu domovine, 12% vjeruje da je "prilično dobro", a po 39% ih misli da je Bundeswehr "loše" ili "vrlo loše" pripremljen za mogući napad.

Još je porazniji rezultat istraživanja instituta Civey, provedenog ovog marta. U njemu je samo trećina upitanih građana Njemačke izrazila spremnost da i oružjem brani svoju domovinu, više od polovine ispitanika to ne bi učinila.

- Mi živimo u periodu goleme historijske promjene - smatra Frank Sauer. Ali spoznaja da mir nije i ne mora biti vječito stanje još nije prodrla do građana ove zemlje, ističe Sauer. I dodaje: "Ta promjena u glavama ljudi traje. A to se ljudima ne može utuviti u glavu ni batinom, niti s tri govora političara i pet naslovnica u novinama".

Ovaj profesor s univerziteta Bundeswehra kaže: "I ja bih radije dao graditi vjetroelektrane, solarne panele i dječije vrtiće. Ali nažalost, moramo proizvoditi oklopna vozila, krstareće projektile i bespilotne letjelice". Šta i kako će se odlučiti, to ćemo još vidjeti. Ali Sauer je uvjeren: "Tako kako smo živjeli, pogotovo u posljednje tri decenije u zapadnoj Evropi, više neće moći biti".