Todorović za NAP: Amandmani Crne Gore na Rezoluciju o Srebrenici su poruka posrnulog društva koje predvode manipulatori!

Razgovarala: Nevena Kovačević

Sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se glasati o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici održaće se 23. maja, službeno je potvrđeno jutros.

Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova u ponedjeljak je saopšteno da su dva crnogorska amandmana zvanično podnijeta, slanjem predlagačima Rezolucije. Podsjećamo, odluku o podnošenju amandmana Vlada je usvojila na elektronskoj sjednici održanoj 11. maja u večernjim satima. U medijima se juče pojavila informacija da je prvi crnogorski amandman koji se odnosi
na individualizaciju krivice za genocid prihvaćen. Međutim, u tekstu koji je danas objavljen nema crnogorskih amandmana, što znači da ipak nisu uvršteni u finalni tekst rezolucije.

O ciljevima na koje su amandmani usmjereni, posljedicama eventualnog usvajanja, porukama koje se iz Crne Gore šalju regionu i međunarodnoj zajednici, te manipulacijama u vidu najavljene skupštinske rezolucije o genocidu u Jasenovcu, razgovarali smo sa Stefanom Todorovićem, saradnikom u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.

Koji su ciljevi podnošenja crnogorskih amandmana, budući da je prvi već sadržan u tekstu rezolucije, a drugi suštinski nije povezan sa rezolucijom, već je u funkciji afirmacije postojanja RS, konkretnije zaštite interesa Milorada Dodika?

Todorović: Već se pola odgovora nalazi u vašem pitanju. S pravne i logičke tačke gledišta amandmani Vlade Crne Gore su besmisleni ali s političke tačke gledišta, tačnije gledano iz ugla velikosrpske političke doktrine oni služe amortiziranju i anesteziranju biračkog tijela konstituenata vladajuće većine u Crnoj Gori i umiljavanju njihovim političkim (Aleksandar Vučić), društvenim (intelektualna elita Srbije) i vjerskim (Crkva Srbije) patronima čijim interesima vjerno služe.

Samo da se podsjetimo, trenutno najveći konstituent vladajuće koalicije, pokret 'Evropa Sad' je produkt Amfilohijeve litijaške kontrarevolucije i ekonomskih eksperata iz Beograda što se često zanemaruje i zaboravlja, dok o bivšim članicama Demokratskog Fronta je suvišno i govoriti na ovu temu, oni svoje sluganstvo Beogradu i ne kriju. Kad govorimo o zaštiti interesa Milorada Dodika, treba se podśetiti izjave Dodikovog sina koji je rekao da je pomogao u uspostavljanju partijske infrastrukture Evrope Sad što nije demantovano od strane vodećih ljudi te partije.

Navedeni elementi dovoljno govore o kakvoj se političkoj strukturi radi, koja na riječima navodno baštini građanske i evropske vrijednosti dok su suštinski još jedan derivat velikosrpske politike u Crnoj Gori vješto kamufliran iza ekonomskih tema i EU integracija. Kao što vidimo, kad na red dođu vrijednosna pitanja, kao što je pitanje Rezolucije ili glasanje za prijem Kosova u Savjet Evrope, sve njihove priče o Evropi i njenim vrijednostima padaju u vodu i na površinu izlazi njihovo pravo lice.“

Kakvu poruku Crna Gora ovakvim amandmanima šalje regionu i međunarodnim partnerima, naročito imajući u vidu obmane o američkom i njemačkom posredovanju u podnošenju amandmana i ignorantski odnos vlade nakon što su ove tvrdnje demantovane od strane ambasada pomenutih zemalja?

Todorović: Crna Gora šalje sliku posrnulog društva koje je dozvolilo da ga predvode manipulatori i diletanti nedostojni najviših državnih funkcija. Crnu Goru trenutno vode ljudi nedostojni njene slavne prošlosti i ljudi nedorasli izazovima savremenoga svijeta što predstavlja ozbiljnu prijetnju po mir i stabilnost same Crne Gore ali i regiona i to u vremenima opasnih geopolitičkih potresa u svijetu.

U Evropi zahvaćenoj ratom kad je potrebno mudro i vješto vođenje spoljne i unutrašnje politike Crnu Goru predvode ljudi koji pod pritiskom velikosrpskih krugova prave nezapamćeni gaf prema našim zapadnim saveznicima.

Zastrašujuće je i zamisliti kako će se ponašati ukoliko budu na vlasti u još težim geopolitičkim prilikama koje nam nesumnjivo slijede. Zato crnogorsko društvo treba što prije da se oslobodi političkih diletanata i ekonomskih mešetara ukoliko želi da u vremenima koja nam slijede prođe sa što manje ožiljaka, kako se ne bi dogodilo da u novom geopolitičkom preslaganju poput 1918. godine izgubimo državni i nacionalni identitet.

Prosrpske partije nakon premijerove izjave da će podržati rezoluciju o Srebrenici predlažu usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Da li je ovo još jedan pokazatelj zloupotrebe zločina i manipulacije žrtvama u političke svrhe?

Todorović: Naravno da jeste. Preciznije bi bilo govoriti umjesto prosrpske partije, velikosrpske partije u Crnoj Gori jer one nijesu odustale od velikosrpske politike ozvaničene uvođenjem višestranačja na prostorima bivše Jugoslavije. E upravo ta politika ne odustaje od zloupotrebe zločina i manipulacijama žrtvama u političke svrhe.

Srž navedene politike su upravo zločini i manipulacija žrtvama na kojima ona opstaje i u velikoj mjeri drži srpski narod kao taoce jedne retrogradne politike. Nažalost, dokle god se srpski političari u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji ne suoče sa velikosrpskom politikom i osude njeno zločinačko djelovanje prisustvovaćemo raznim zloupotrebama zločina i manipulacijama žrtvama poput navedene.

Od trenutka kada je premijer najavio da će vlada podržati rezoluciju pritisci iz Beograda i Banja Luke ne jenjavaju, a u čitavu priču aktivno se uključila i SPC. Andrija Mandić na komemoraciji žrtvama zločina u Jasenovcu kazao je da i koalicioni partneri na Spajića vrše pritisak kako bi odustao od podrške rezoluciji. Mislite li da unutrašnji i spoljni pritisci mogu navesti Spajića da promijeni stav ili ipak očekujete da će Crna Gora glasati za rezoluciju?

Todorović: Iako ne isključujem mogućnost da Spajić promijeni odluku i Crna Gora ne glasa za Rezoluciju jer kako sam već naveo radi se o manipulantima i diletantima koje ne obavezuju prethodna obećanja ili nekakve moralne vrijednosti ipak očekujem da će Crna Gora glasati za Rezoluciju zbog pritiska političkoga Zapada.

Duboko sam uvjeren kad ne bi bilo unutrašnjeg (građanskog) i spoljašnjeg (zapadnog) pritiska na trenutnu crnogorsku vlast – ona ne bi glasala za Rezoluciju i ne bi bio potreban nikakav pritisak Beograda, Banja Luke i Crkve Srbije jer pojedinci koji trenutno obavljaju najviše državne funkcije u Crnoj Gori dolaze iz ideološko-političkog inkubatora Crkve Srbije i nekadašnjeg bulatovićevskog, odnosno miloševićevskog SNP-a u Crnoj Gori.

Ipak, glasanje Crne Gore za Rezoluciju o Srebrenici biće pokazatelj da trenutno Crna Gora još nije potpuno pala pod beogradsku vlast ali ponašanje crnogorske vlasti oko pitanja Rezolucije nam govori da smo dobrano na putu da potpuno potonemo u brlog velikosrpske politike što je još jedan alarm za crnogorsko društvo da snažno i beskompromisno krene u promjenu ove vlasti.

Nakon najave DNP o preispitivanju podrške Spajićevoj Vladi, očekujete li da bi mogla biti dovedena u pitanje eventualna rekonstrukcija i dalje funkcionisanje izvršne vlasti? 

Todorović: Ne vjerujem. U pitanju je još jedna predstava za narod, odnosno već pomenuto anesteziranje biračkoga tijela. Uostalom i Mandić je u svom govoru povodom stradanja Srba u Jasenovcu rekao, iako oni nijesu vezani za fotelje traže razumijevanje za opstanak u vlasti zbog navodnih viših ciljeva, a to je da se na vlast ne vrati onaj koji je „diskriminisao i uništavao srpstvo (čitaj: velikosrpstvo) u Crnoj Gori.“

Razlog zašto će i Mandić i Knežević preći preko odluka o Rezoluciji i prijemu Kosova u Savjet Evrope jeste da nijesu sigurni, ukoliko bi srušili vlast, da li bi u nekoj novoj konstelaciji snaga ponovo bili dio vladajuće većine, trenutno je to za njih preveliki rizik jer crnogorsko društvo još nije dovoljno raspamećeno velikosrpskom propagandom da bi tako nešto trenutno bilo moguće.

Još jedan od razloga je što im je trenutno veoma dobro i komotno u vlasti u kojoj bez opstrukcija i problema strateški rade na preuzimanju svih vitalnih tačaka u Crnoj Gori od Elektroprivrede Crne Gore kao najjačeg ekonomskog subjekta u državi do najavljenog potpunog preuzimanja obrazovnog sistema.

Ukoliko realizuju i najavljene izmjene Zakona o državljanstvu, biće to definitivni poraz ideje građanske Crne Gore. Pitanje je da li bi se crnogorsko društvo ikad više moglo oporaviti od tog velikosrpskog udara, projektovanog da dugoročno udalji Crnu Goru od euroatlantskoga smjera.