Izvještaj Schmidta: Dodik vodi secesionističku politiku, nastavljeni napadi na povratnike, provesti presude ESLJP...

(Patria) - “Potkopavanje države, njezinih nadležnosti i institucija ostalo je element secesionističke agende, kao i huškačka i nacionalistička retorika. Za to su ilustrativne sjednice Narodne skupštine RS (NSRS) od 28. i 29. marta 2024. godine. NSRS je 28. marta 2024. godine donijela niz zaključaka kojima se, između ostalog, traži poništenje svih odluka visokog predstavnika, te zabrana njihove primjene i objave u Službenim novinama. Čak i sam ishod sjednica NSRS održanih 28. i 29. marta 2024. godine pokazuje da vlasti RS-a i dalje aktivno podrivaju državu BiH, njezine nadležnosti i institucije, a time i Opći okvirni mirovni sporazum. Osim djelovanja u tom cilju, retorika članova vladajuće koalicije u RS-u – na čelu s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom – predstavlja prijetnju poretku”, navedeno je u izvještaju kojeg je visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio Vijeću sigurnosti UN-a.

Kompletan izvještaj možete pročitati ovdje, dok ćemo u nastavku inijeti ključne dijelove Schmidtovog dokumenta koji bi trebao biti prezentiran ove sedmice na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj Bosni i Hercegovini.

“Nastavljeni su incident usmjerenii protiv povratnika. Postojao je stalan protok izvještaja o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što je dodatno pojačalo osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom”, navedeno je u izvještaju.

Institucionalna funkcionalnost BiH, tvrdi Schmidt, održana je usprkos izazovima. Navodi da su zabilježeni skromni rezultati državne vlasti kada je u pitanju donođenje zakona, uključujući zakonodavstvo potrebno u okviru procesa pristupanja EU, kao što su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbora.

“Daljnje odgađanje nastojanja da se izborna korupcija, prijevara i nepravilnosti svedu na najmanju moguću mjeru učinilo bi mjere integriteta izbora neprimjenjivima na lokalne izbore u oktobru 2024., s ozbiljnim posljedicama za demokraciju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU. Imajući to u vidu, 26. ožujka 2024. donio sam Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH”, naveo je Schmidt.

Bez takve nade, odljev ljudi će se ubrzati čak i iznad trenutno alarmantnih razina. Broj onih koji su napustili BiH u razdoblju od 2013. do 2023. godine procjenjuje se na 600.000. Očekuje se da će se stanovništvo zemlje svake godine smanjivati za otprilike 45.000 ljudi, od čega je preko 20.000 mladih, kvalificiranih ljudi koji emigriraju u inozemstvo zbog političke nestabilnosti,

Unatoč ovom vrlo teškom političkom okruženju, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH usvojili su nekoliko zakona, poduzimajući korake relevantne za težnje BiH ka pristupanju Europskoj uniji (EU). Komisija EU-a je u ožujku 2024. godine konstatirala da je opća predanost BiH putu ka EU pretočena u opipljive rezultate. Na temelju preporuka Europske komisije, Europsko vijeće je 21. i 22. ožujka 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore s BiH, pozivajući Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem njegovog usvajanja od strane Vijeća čim se utvrde svi relevantni koraci. u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. uzimaju se.

“Trenutno, novi Nacrt zakona o VSTV-u sadrži odredbu koja bi trebala ispraviti ozbiljan nedostatak u nedavnim izmjenama i dopunama. Na štetu vladavine prava, rigorozna shema prijavljivanja imovine koja je prvobitno bila predviđena za sprječavanje i sankcioniranje mogućih sukoba interesa i nepravilnosti sudaca i tužitelja, borbu protiv korupcije i poboljšanje percepcije pravosuđa ozbiljno je narušena razvodnjavanjem obveze vlasti dostaviti informacije potrebne za ispitivanje istinitosti imovinskih izjava. Ova situacija ne ispunjava očekivanja SBA Vijeća za provedbu mira (PIC) i međunarodne zajednice, uključujući OESS i OHR, koja su formalno iskazana Kolegiju Parlamentarne skupštine BiH. Zakon je stoga nedovoljan, jer primjenu zakona na državnoj razini čini ovisnom o zakonodavstvu entiteta i Brčko Distrikta. Zakoni entiteta i Distrikta mogu izravno biti u suprotnosti s obavezama države i tako učiniti državni zakon ništavnim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudaca i tužitelja ovisno o njihovom entitetskom porijeklu”, navedeno je u izvještaju.

Nastavljen je, piše dalje, pritisak bez presedana na pravosudne institucije. Upravo u kontekstu procesa koji se protiv njega vodi, predsjednik RS-a optužio je Sud BiH i Tužiteljstvo BiH za služenje političkim interesima na račun stranaca i zaprijetio njihovim nepriznavanjem u RS-u u slučaju da bude osuđen. Čak je njihove djelatnike označio kao neprijatelje srpskog naroda.

“Nedavno je SNSD predložio zakone o ukidanju Suda BiH i Tužiteljstva BiH. Zastupnički dom BiH odbio je oba prijedloga 20. studenog 2023. godine. Uvredljiva retorika dovodi u pitanje javnu raspravu o institucijama. Utjecati na osoblje i vršiti pritisak na njih i njihovo odlučivanje je antidaytonsko ponašanje, ai pravno je nedopustivo”, naveo je Schmidt.

U Prijedlogu zakona o sudovima BiH odustalo se od stvaranja zasebnog apelacionog suda na državnoj razini i vratilo se na sadašnje rješenje, s tim da jedan sud ima i osnovnu i apelacionu nadležnost. No, nadležni se ne mogu dogovoriti oko sjedišta žalbenog odjela. Čini se da predstavnici RS inzistiraju da se ona izmjesti iz glavnog grada i smjesti ne samo u RS nego izričito u Banju Luku. S obzirom na geografsku udaljenost od zatvorske ustanove i druge tehničke probleme ovakvog rješenja, uključujući potrebu premještanja sudaca i osoblja, zahtjev RS nije prihvaćen. Nadalje, vlasti RS traže da se kaznena nadležnost države BiH bitno umanji, kako Državni sud ne bi bio nadležan suditi za kaznena djela propisana entitetskim zakonima kada su ona međuentitetska ili imaju posljedice i ugrožavaju vrijednosti države. cijelu državu. Ta je nadležnost krajnje oruđe koje država ima za obranu svojih ustavnih vrijednosti i ispunjavanje svoje ustavne obveze osiguranja vladavine prava na cijelom svom teritoriju.

U dokumentu piše da je “Ustavni sud BiH posebna je meta vladajuće koalicije u RS-u. Postupci protiv Suda podrazumijevaju negiranje legitimiteta Suda i nepoštivanje njegovih konačnih i obvezujućih odluka na području RS-a, uporne pozive na smjenu međunarodnih sudaca iz Suda, te uporno neispunjavanje ustavne obveze imenovati dva suca iz RS-a, čime se ometa normalno funkcioniranje Ustavnog suda BiH kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH”.

“Dana 18. ožujka 2024. godine većina izaslanika u PS BiH izglasala je stavljanje na dnevni red Prijedloga zakona o Ustavnom sudu koji je predložio izaslanik SDS-a, nakon čega je većina bošnjačkih izaslanika napustila sjednicu. Sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Prijedlog, između ostalog, ima za cilj uklanjanje međunarodnih sudaca iz Suda i uvođenje etničkog i entitetskog glasovanja u njegovo odlučivanje. Kao takav, nespojiv je s Ustavom BiH, europskim standardima i načelima neovisnosti, nepristranosti i integriteta pravosuđa. Isto se odnosi i na Nacrt zakona o prestanku mandata stranih sudaca i izboru domaćih sudaca u Ustavnom sudu BiH, koji je SNSD uputio Zastupničkom domu BiH krajem ožujka 2024. godine. Visoki predstavnik je vrlo jasno javno stavio do znanja da , u okviru svojih nadležnosti, smatra neprihvatljivim pritisak na međunarodne suce da odu, kao i bilo kakvu zakonsku regulativu koja bi im ograničila mandat”, navedeno je u izvještaju.

Visoki predstavnik nije integrirao nikakve izmjene izbornih pravila koje su neki tražili, nazivajući ih načinom zaštite izbora članova Predsjedništva BiH na striktno etnički baziranom sustavu.

“Po mišljenju visokog predstavnika, takva se pitanja moraju rješavati u kontekstu izmjena Ustava, koje su neophodne kako bi se ukinula diskriminacija u stjecanju prava kao što je utvrđeno u skupini predmeta Sejdić-Finci pred Europskim sudom za ljudska prava i sličnim pitanjima koja su na čekanju”, navodi se u izvještaju Christiana Schmidta.

Jahorina nije ok Vareš jeste

Bilo je dosta pripremnog rada na inicijativi OHR-a, ali nije bilo većeg pomaka u rješavanju cilja državne imovine tijekom razdoblja na koje se odnosi izvješće.

“Vlada RS je 28.decembru 2023. godine donijela Odluku o prodaji nepokretne imovine koja se nalazi unutar posebnog područja Jahorina. Prema ovoj odluci, nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja su u vlasništvu RS; međutim, prema dostupnim informacijama, popis zemljišnih čestica uključuje i poljoprivredno i šumsko zemljište koje je predmet zabrane raspolaganja državnom imovinom i odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH. Nakon medijskih napisa, Pravobranilaštvo BiH je u veljači podnijelo tužbu protiv RS-a tražeći od Suda BiH da proglasi sve nezakonitim”, navedeno je.

S druge strane, Schmidt ne spori odluke Vlade FbiH koje se odnose na Vareš, odnosno na zemljište ustupljeno Adriatic Metalsu.

“Vlada FBiH je 15. novembra 2023. godine donijela Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe (“Odluka o šumskom zemljištu”). Sukladno ovoj Odluci, šumsko zemljište može se privremeno koristiti za planirane namjene osim za gospodarenje šumama, kao što je iskorištavanje mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, dok traje ugovor o koncesiji. Namjera Vlade FBiH bila je popuniti postojeću pravnu prazninu nastalu dugotrajnim nepostojanjem Zakona o šumama FBiH, au isto vrijeme nastojati ispoštovati Zabranu raspolaganja državnom imovinom i omogućiti realizaciju važnih investicijskih projekata. Predsjedavajući Doma naroda (HP) BiH Kemal Ademović nedavno je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti ove odluke Vlade FBiH (predmet broj U-3/24)”, navedeno je u izvještaju.

Veličanje ratnih zločinaca

“Nedavno je već postojeći mural u Čapljini (FBiH) koji veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka proširen umjesto da bude uklonjen. Unatoč kriminalizaciji ovih praksi, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nesankcionirani. Važna je brza reakcija, jer su 9. siječnja 2024. godine u Karušama/Doboj Jug (FBiH) uhvaćena dvojica mladića koji su na autobusnom stajalištu ispisivali ime Ratka Mladića, počinivši kazneno djelo”, piše Schmidt.

O javnim servisima i FTV

Javni RTV sistem (PBS) suočava se sa značajnim financijskim izazovima, posebno nakon isteka ugovora o naplati RTV pristojbe krajem 2023. godine. Radio-televizija BiH (BHRT), jedan od glavnih javnih emitera, nije obnovila svoj sporazum s Elektroprivredom BiH i Radio-televizijom FBiH (RTFBiH), navodeći kršenje Zakona o javnom RTV sustavu zbog nenamjenske raspodjele sredstava od strane entitetskih emitera. Radio-televizija RS (RTRS) od 2017. godine samostalno ubira RTV taksu bez doprinosa BHRT-u, zbog čega je BHRT tužena od oko 85 milijuna KM. U FBiH naplatu RTV takse čini oko 56% kućanstava, uz primjetno neplaćanje u zapadnoj Hercegovini. RTFBiH, koji upravlja ovim sredstvima, zadržava dio namijenjen RTRS-u, što dodatno komplikuje situaciju.

Imenovanje članova Upravnog vijeća Radio-televizije FBiH također je dugo čekalo. Kao posljedica toga, ne postoji nadzorna i upravljačka struktura koja bi učinkovito ispunjavala svoj mandat, što također podriva povjerenje javnosti u integritet i nepristranost ove medijske institucije. Dana 27. veljače 2024., moj Ured se pridružio EU i OESS-u u zajedničkom pismu Parlamentu FBiH, pozivajući ga da dovrši imenovanje bez daljnjeg odlaganja.

O presudi za slučaj respiratori

“Novalića, Hodžića i Solaka tereti se za udruživanje radi počinjenja raznih kaznenih djela u vezi sa zlouporabom položaja i ovlasti, primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, pranjem novca, krivotvorenjem ili uništavanjem poslovne ili trgovačke isprave, krivotvorenjem službene isprave, povredom obveze održavanja. poslovne ili trgovačke evidencije, te pripremanje financijskih izvješća i njihovo krivotvorenje ili uništavanje”.

Ekonomija

Ekonomska aktivnost u BiH je usporena. Stopa rasta u trećem tromjesečju iznosila je 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji – poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje – potvrđuju usporavanje. Izvoz BiH je u 2023. pao za 7,1 posto, a uvoz za 3 posto. Industrijska proizvodnja pala je za 8 posto. Inflacija je bila 6,5 posto. Izravna strana ulaganja u trećem tromjesečju iznosila su 1,433 milijarde KM (više za 23,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine).

Budžet BiH

Postala je praksa da se ne poštuje rok do 31. prosinca za donošenje državnog proračuna za sljedeću godinu. U vrijeme podnošenja izvještaja, državni proračun za 2024. godinu nije ni finaliziran u Ministarstvu financija i trezora BiH, a kamoli usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako se to može pripisati osmomjesečnom kašnjenju u usvajanju Globalnog okvira fiskalne bilance i politike u BiH za razdoblje 2024.-2026., kao prvom koraku u proračunskom procesu na državnoj razini, priprema i usvajanje proračuna za 2024. mogu biti i taoci stranačkih kalkulacija.

(Istraga.ba)