Nebenzja i beogradska 'Politika': Ko na Balkanu prijeti novim sukobima?

Piše: Armin Sijamić

U ponedjeljak je beogradska „Politika“ objavila intervju sa stalnim predstavnikom Ruske Federacije u Ujedinjenim nacijama. Vasilij Nebenzja tvrdi da Balkanu prijeti sukob koji podstiče Zapad, a da Rusija radi na smirivanju situacije.

Fenomen izvještavanja beogradske „Politike“ tokom devedesetih godina prošlog vijeka ušao je u mnoge knjige koje se bave propagandom i širenjem nacionalne mržnje. Taj list do danas nije mnogo odmakao od svog poimanja svijeta u vremenenu raspada Jugoslavije, agresije i genocida, iako je način izvještavanja promijenio.

Moglo bi se reći da danas ta novina, zajedno sa nekoliko drugih medija iz Srbije, pokušava upakovati kao pristojno i prihvatljivo ono što svaki dan prostim riječima i fotografijama poručuju tamošnji tabloidi. Tako ćete u „analizi“ zapakovanoj u titule autora i podržane citatima historijskih ličnosti i sjećanjima zvaničnika, doći do zaključka, koji "vrišti" sa naslovnica tabloida, da Zagreb, Sarajevo, Priština, Podgorica i Zapad rade na istrebljenju Srba i uništenju Srbije.

U „Politici“ je objavljen intervju s ruskim diplomatom Vasilijem Nebenzjom. Ova ekskluziva dolazi u danima kada se Kosovo pokušava priključiti Vijeću Evrope, a Generalna skupština sprema glasati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Intervju, koji treba da pojača utisak da su Srbi i Srbija žrtve svojih susjeda i Zapada, napisan je tako da se i u pitanjima i u odgovorima srebrenički genocid označava navodnicima, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt.

Rusija ima, a Njemačka nema pravo

U intervjuu se odgovornost za takve poteze imputira Njemačkoj, „jednoj od zemalja Osovine“, što bi Berlin prema autoru intervjua valjda trebalo odvratiti od promišljanja o bilo kakvim zločinima. Da li to znači da zločini koji su nekad u historiji počinili neki, njihovim nasljednicima oduzima pravo da razmišljaju o toj temi? Da li znači da „Politika“ više nema pravo govoriti o novinarstvu?

Ruskom diplomati smeta i NATO bombardovanje Jugoslavije Slobodana Miloševića, jer kako kaže za to nije bilo odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a. Pored toga, Nebenzja tvrdi da je debatu o tom slučaju, na čemu je insistirala Moskva, u Vijeću sigurnosti UN-a nedavno spriječila Francuska. Insistiranje da je Pariz odgovoran zato što nije do debate došlo, vjerovatno se može posmatrati i kao kritika predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji se nedavno sreo sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom, što očigledno Moskvi smeta.

http://nap.ba/qpost/342341/Francuska-se-vratila-na-Balkan-i-rauna-na-Srbiju-u-obraunu-s-Rusijom

Francuska se vratila na Balkan i računa na Srbiju u obračunu s Rusijom

Piše: Armin SijamićPosjeta Parizu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i prijem kod predsjednika Emmanuela Macrona važna je iz više razloga, a jedan od njih je francuski povratak na Balkan, odakle se u značajnoj mjeri povukla početkom ovog s

Nebenzja pokazuje da zvaničnoj Moskvi smeta to što uticaj Zapada na Balkanu raste i tvrdi da „historijski gledano, Rusija i Srbija su uvijek bile bliske, bratske zemlje, težile su jedna drugoj, dok su zapadne zemlje historijski bile ljubomorne na to, uključujući SAD u sadašnjoj fazi svjetske historije.“ Treba se zapitati, u kontekstu rata u Ukrajini, da li bi Rusiji odgovaralo da „bratska zemlja“ napravi problem Zapadu i da li to „bratstvo“ toliko vrijedi?

Moskvi je jasno da od invazije Rusije na Ukrajinu, označena i osuđena u rezoluciji Generalne skupštine UN-a i od Vučićeve Srbije, Zapad u svom dvorištu, što Balkan sada jeste, želi uspostaviti svoja pravila igre. Zanimljivo, Nebenzja je i prilikom usvajanja ove rezolucije u svom obraćanju tvrdio da to vodi u eskalaciju.

http://nap.ba/qpost/334776/Balkanske-kalkulacije-o-ukrajinskom-ratu-sve-su-dramatinije-i-pogrenije

Balkanske kalkulacije o ukrajinskom ratu sve su dramatičnije i pogrešnije

Piše: Armin SijamićPosljednjih mjeseci rat u Ukrajini ne odvija se onako kako bi to Kijev želio, dok Rusija pojačava pritisak na nekoliko dijelova fronta. Svaki uspjeh ruske ratne mašinerije u Ukrajini brine veliki broj država u Evropi, uključ

Iako čitav intervju obiluje nelogičnostima i duplim standardima, nećemo se time baviti. Za nas u Bosni i Hercegovini najvažniji dio ovog intervjua odnosi se na komentare o novim sukobima na Balkanu. Nebenzja tvrdi da se u „BiH naši zapadni oponenti ne ponašaju ništa manje bahato“ nego u drugim dijelovima svijeta i da sukob „provociraju zapadne zemlje“.

Ko i zašto prijeti sukobima?

„Lobiranje za rezoluciju Generalne skupštine UN o „genocidu” u Srebrenici još jedan je primjer pokušaja Zapada da iskoristi nelahku prošlost i osjećanja bosanskih muslimana i kroz to da izvrši pritisak i pokori Srbe iz BiH, a uz njih i sve ostale. To pitanje Zapad ne smatra „stvarju historije” i aktivno ga promoviše. Razumijemo složenost perioda građanskog sukoba u BiH, zbog čega tu inicijativu smatramo destruktivnom, sposobnom da izazove eksploziju na Balkanu. Radimo sa ostalim delegacijama kako bismo im objasnili situaciju i prenijeli našu zabrinutost“, rekao je Nebenzja, a potom i da se „danas nad Balkanom nadvija opasnost od novog sukoba, koji provociraju zapadne zemlje“.

Ove verbalne vratolomije, jasno je, namijenjene su javnosti u Srbiji koja ne želi da se suoči ni sa bliskom ni daljnjom prošlošću. Uz pomoć obrazovnih institucija, crkve, medije i političara u Srbiji stvara se narativ da svi okolni narodi, makar bili i višestruko malobrojniji od srpskog, stoljećima rade na uništenju Srba, a svaki dokaz koji se iznese protiv takve tvrdnje pokušava predstaviti kao falsifikat. U pomenutom intervjuu „Politika“ u pitanju sagovorniku kaže da je navodni genocid „pravno nepostojeći“, iako sudove, koji su presudili da se genocid desio, Srbija zvanično priznaje.

Ipak, govoreći o mogućim sukobima u regiji i stalnom dizanju tenzija treba navesti samo nekoliko događaja u protekle dvije godine, koliko traje agresija Rusije na Ukrajinu. Oni koji su zagledani u Moskvu i na koje Moskva očigledno računa, u ovom periodu su dokazali da su upravo oni jedina prijetnja miru u regionu. Sjetimo se izvještavanja srbijanskih medija i dizanja tenzija da će neko napasti Srbiju, vojnih vježbi koje televizije prenose uživo, kupovine oružja sa svih strana svijeta, obračuna sa antifašističkim tekovinama u Srbiji, protestima u BiH na entitetskim linijama, ili napada u Banjskoj, nakon što su „mirni građani“ pretukli grupu NATO vojnika...

http://nap.ba/qpost/317718

Blaga reakcija Zapada na događaje iz Banjske bila bi poziv na nove napade

Piše: Armin SijamićJoš od kada je prije desetak dana napadnuta kosovska policija, počela je operacija „kontrole štete“ koja pokušava da dokaže da zvanični Beograd nije kriv i da se teroristički napad mora čim prije zaboraviti i pretvara

Na kraju, upitajmo se kome bi sukob na Balkanu odgovorao. Da li bi Zapadu odgovarao sukob u njenom dvorištu? Da li bi Rusiji odgovarao, na primjer, sukob u Centralnoj Aziji ili na Kavkazu? Ako ćemo vjerovati Nebenzji, onda bi taj rat odgovarao samo Zapadu. „Sa svoje strane činimo i činit ćemo sve što je u našoj moći da osujetimo destruktivne planove zapadnih zemalja i ne samo da spriječimo haos na Balkanu, nego i da pomognemo narodima da uspostave trajni mir u regionu.“

A ako Nebenzji nećemo vjerovati na riječ, onda se trebamo sjetiti sedmica pred agresiju Rusije na Ukrajinu. Tada je Kremlj tvrdio da neće napasti Ukrajinu, a onda da se Kijev sprema napasti Rusiju. Nakon toga je invaziju, koju su osudile većine država svijeta, Kremlj nazvao „specijalnom vojnom operacijom“, i poručio da Zapad protiv Rusije vodi rat u Ukrajini, dok je kažnjavao one koji su operaciju u Ukrajinu nazvali ratom.

Dobra vijest i za Srbiju i za region jeste da se o budućnosti Balkana pitaju i neki drugi osim Rusije.