Scholz u Kini: Da li Berlin može uticati na politiku Pekinga?

Piše: Armin Sijamić

U nedjelju je njemački kancelar Olaf Scholz, sa brojnom privrednom i političkom delegacijom, došao u trodnevnu posjetu Kini. Berlin i Peking sve teže nalaze zajednički jezik u politici, ali ekonomija je ta koja sprječava potpuni raskid dva ekonomska diva.

Scholzovo putovanje u Kinu pokazuje kompleksnost odnosa koje Zapad ima sa Kinom i drugim državama koje žele igrati nezavisnu ulogu u svijetu. Slučaj Kine je zanimljiviji činjenicom da je za narastuću kinesku ekonomsku snagu, a odatle političku i vojnu, zaslužan Zapad koji je u želji da Peking udalji od Moskve i u potrazi za profitom tamo uložio novac i ustupio tehnologije. Prošle godine deficit Evropske unije u razmjeni sa Kinom iznosio je 291 milijardu eura.

Kina je druga ekonomija svijeta, ispred Njemačke koja ima gotovo četiri puta manju ekonomiju. Tendencije govore da će Kina jačati. To je dijelom i zbog trgovinske razmjene dvije države koja je prošle godine iznosila 254,1 milijarde eura. Njemački uvoz u Kinu iznosi 97,3 milijarde dolara.

Scholzovo putovanje dio je nastojanja da se trgovinski deficit smanji i da Peking njemačkim kompanijama pruži bolje uslove, budući da se Berlin žalio na tržišne barijere i kineske subvencije domaćim kompanijama. Koliko će Scholz u tome uspjeti pokazat će završni račun na kraju ove i sljedeće godine, kao što su pokazali podaci za prošlu godinu kada je obim ekonomske razmjene dvije države pao za 15,5 posto u odnosu na prethodnu. Pad je dijelom prouzrokovan promjenom njemačke politike prema Kini, odnosno donošenjem niza dokumenata koji u praktičnom smislu Pekingu postavljaju političke i ekonomske prepreke svuda gdje to mogu.

http://nap.ba/qpost/304239

Njemačka strategija o Kini: Svrstavanje uz Washington i najava blokovske podjele svijeta

Piše: Armin SijamićNakon što je prošlog mjeseca donijela prvu „Strategiju nacionalne sigurnosti“, Njemačka je, jučer, na neki način, dopunila dokument objavom strategije o Kini. Prošlomjesečni dokument je u skladu sa poznatim njemačkim

Odluka Berlina, oblikovana pod ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock iz redova Zelenih - zagledanih u američke demokrate, bili su šamar Pekingu koji je to pokušao spriječiti. Najveći njemački trgovinski partner osam godina zaredom označen je kao „sistemski rival“.

Da stvar bude gora po njemačku privredu, obračun sa Kinom je došao u vremenu kada je zbog ruske agresije na Ukrajinu Berlin gubio tržište Rusije i jeftini prirodni gas. Nema sumnje da bi njemački privrednici zamijenili rusko tržište kineskim, kao i da je Kina za to pogodna ako to želi.

Političke razlike

Svoje drugo putovanje u Kinu, nakon onoga iz novembra 2022. godine, kancelar Scholz je predstavio i kao razgovor o političkim razlikama, prije svega oko rata u Ukrajini, jer smatra da Kina nije uradila dovoljno u kažnjavanju Rusije. Dan prije nego će doći u Kinu na mreži X je pisao o razgovoru sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim, „masovnim“ napadima Rusije na civilnu energetsku infrastrukturu i rekao da će Berlin „nesalomljivo stajati na strani Ukrajine“.

Objava se činila kao alibi za eventualni neuspjeh ekonomskih pregovora, a ako tome dodamo druge stavove Scholzove vlade, onda možemo reći da veze s Kinom održavaju veliki ekonomski poslovi i gotovo ništa drugo. Naime, Scholzova vlada smatra da se pitanje odmetnutog kineskog otoka Tajvana treba riješiti pregovorima i da podržava članstvo Tajpeja u međunarodnim organizacijama. Berlin brine i stanje ljudskih i radničkih prava u Kini, kineska politika na Arktiku i Antarktiku, te traži da Peking najavljuje svoje vojne vježbe. Zauzvrat, Njemačka će proširiti saradnju sa zemljama Indo-pacifika i slati svoje ratne brodove pred obale Kine.

Ali prije nego se Scholz sreo sa predsjednikom Xi Jinpingom, obišao je nekoliko kineskih gradova i tamošnjih njemačkih fabrika. Posjetio je i industrijsko čvorište Chongqing, koji je proizvodna baza za kinesku automobilsku industriju. Upravo automobliska industrija, odnosno snažan razvoje kineske industrije električnih automobila, brine njemačke firme koje sve teže prate kineske niske cijene. Kina je u julu prošle godine, kao odgovor na uskraćivanje pristupa poluprovodnicima sa Zapada, prekinula izvoz galija i germanija, metala važnih u proizvodnji tih istih poluprovodnika, elektronike, auto i vojne industrije. Kina je svjetski lider u proizvodnji te dva rijetka metala.

Kineski stav

Scholzov dolazak u Kinu, odnosno njegov prijem, pokrenuo je priče o (ne)poštovanju domaćina prema gostu. Kineska državna televizija prikazala je Scholza kako silazi iz aviona u Chonqingu i odlazi, ali nije dao nikakve komentare kineskoj delegaciji koju su uglavnom činili regionalni funkcioneri. Prijem u Pekingu kod Xi Jinpinga u Velikoj dvorani naroda popravio je utisak. Rezervisanost prema gostu u Chonqingu, osim ako na tome nije insistirala njemačka delegacija, pokazuje da se i Kina mijenja i da sa rastom njene snage raste i njena politička nezavisnost. Pored toga, treba imati na umu da je Berlin bio taj koji je odlučio da ograniči veze sa Pekingom.



Kineski mediji prenose da je Xi rekao gostu da se ove godine navršava deset godina od uspostavljanja sveobuhvatnog strateškog partnerstva Kine i Njemačke i da su se u tom periodu, uprkos promjenama međunarodne situacije, njihovi odnosi uvijek stabilno razvijali. On je rekao da Njemačka i Kina treba da razmatraju i razvijaju bilateralne odnose iz dugoročne i strateške perspektive, kako bi zajedno unijele više stabilnosti i sigurnosti u svijet, te da između njih ne postoji fundamentalni sukob interesa i da ne predstavljaju sigurnosnu prijetnju jedna drugoj.

Kinesko-njemačka saradnja je korisna za obje strane i za svijet, rekao je Xi i dodao da s obzirom na svjetske turbulencije, dvije strane moraju da pojačaju otpornost i vitalnost bilateralnih odnosa, insistiraju na glavnom tonu saradnje i opštem pravcu razvoja kinesko-njemačkih odnosa kao i da učvrste poziciju sveobuhvatnog strateškog partnerstva dvije države i da će politika Kine prema Njemačkoj održati visok stepen stabilnosti i dosljednosti.

Na kraju, Xi je istakao da su njemačka i kineska industrija veoma komplementarne i da su njihova tržišta međusobno zavisna, te da Kina će dalje insistirati na politici otvaranja prema svijetu i nada se da će njemačka strana osigurati fer poslovno okruženje za kineske kompanije u Njemačkoj.

Prikrivena kritika i očigledna prepreka

Kineska rezervisanost u izjavama dobro je poznata. Navedeno izlaganje Xi Jinpinga je izgleda odudaralo od tog pristupa, jer je njegov govor koji slavi veze dvije države, ustvari, kritika Berlina.

Pominjanje sporazuma od prije deset godina, imajući u vidu dokumente koje je Berlin usvojio u julu prošle godine, poruka je gostu da se treba držati potpisanog, posebno zbog toga što dvije države, prema Xi Jinpingu, nisu sigurnosna prijetnja jedna drugoj. Drugim riječima, Xi je gostu poručio da ima sporazume s Kinom koji mu omogućavaju da ne vodi američki rat protiv Pekinga, već da gleda strateški na buduće odnose. Pored toga, on je Berlinu poručio da se moraju zaštititi i kineski interesi dok EU sprema ekonomski obračun sa Pekingom.

Scholz je rekao, pored opštih mjesta o saradnji dvije države, da se njihovi odnosi dobro razvijaju i da s Kinom žele raditi na globalnim izazovima, poput klimatskih promjena, međunarodnog poretka, mira u svijetu... Ali Scholz je govorio i o razlikama, dotakavši se Rusije i Ukrajine. On je domaćinu rekao da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja globalnoj sigurnosti i da su njemački „vitalni interesi“ pogođeni tim ratom. Dodao je da niko ne smije prijetiti upotrebom nuklearnog oružja, što je aluzija da izjavu predsjednika Rusije Vladimira Putina da je spreman upotrijebiti sva sredstva da zaštiti interese Moskve. Scholz je tražio podršku Kine za „pravedan mir u Ukrajini“.

Xi je sada bio puno rezervisaniji. On je rekao da Kina podržava sve napore koji vode ka rješenju krize, uključujući i njemački. Drugim riječima, ponovio je ono što je Peking više puta rekao u okviru pokušaja da sklopi mir u Ukrajini, odnosno javno iznio neodređeni kineski stav koji nije moguće provesti, jer se istovremeno zalaže i za jedinstvo Ukrajine i rusko pravo da ostvari svoji ciljeve.



Nizozemski premijer Mark Rutte je prije tri sedmice u Pekingu tražio od domaćina „da stavi značajan pritisak na Rusiju kako bi uticali na tok događaja“, a pet dana kasnije, francuski ministar vanjskih poslova Stéphane Séjourné rekao je nakon sastanka sa kineskim kolegom da Francuska očekuje da Kina prenese poruke Rusiji o Ukrajini. A ove sedmice Scholz je tražio slično: „Kineska riječ ima težinu u Rusiji. Zato sam zamolio predsjednika Xija da se drži prema Rusiji kako bi Putin konačno prekinuo svoju ludu kampanju, povukao svoje trupe i okončao ovaj užasni rat“.

Dakle, evropski političari od Pekinga traže da privoli Moskvu da okonča rat u Ukrajini, a evropski privrednici da se smanji trgovinski deficit s Kinom i da njihove kompanije dobiju bolje uslove u Kini. Istovremeno, Zapad radi na obuzdavanju Kine, posebno njenih tehnoloških kompanija. Iako se ovi zahtjevi u ovim okolnostima čine nerealnim i teško ostvarivim, mnogi se uzdaju u pomenutu ekonomsku povezanost. Ipak, neki tvrde da Peking možda nije u stanju isporučiti ništa od toga usljed vlastitih ekonomskih problema i nemogućnosti da prisili Moskvu na ustupke u Ukrajini. Nakon posjete Scholza nije još uvijek jasno koje je od ova dva mišljenja tačnije.