(Patria) - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić obratili su se danas u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Bećirović je govorio o razlozima zašto treba prihvatiti Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a potcrtao je da ona nije uperena ni protiv jednog naroda.
"Pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. To su sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva. Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine. Nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici.
Podsjećam, Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Bivši generalni sekretar UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Annan je u svom izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile „grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene“.
On je, također, poručio da je ono što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sramota za UN, jer su se strašni zločini dogodili pred očima trupa UN-a.
"UN su napravile grešku 1995, ali ne smiju napraviti novu grešku 2024. godine. Žrtve genocida i njihove porodice zaslužuju makar mali djelić pravde. U predloženom tekstu rezolucije o 11. julu, kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, poziva se na civilizacijske vrijednosti.
Između ostalog, u tekstu rezolucije je naglašeno:
da se 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
da se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice;
da je potrebno, kroz obrazovne sisteme, razvijati odgovarajuće programe, također u znaku sjećanja i u cilju sprečavanja revizionizma i prevencije genocida u budućnosti;
da treba bezrezervno osuditi veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
da se uspostave odgovarajuća edukacija i aktivnost podizanja svijesti javnosti o počinjenom genocidu.
Šta su ključni ciljevi ove rezolucije? Navest ću, pored ostalih, devet ključnih argumenata za njeno usvajanje:
1. Jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde
Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira, i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva, priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava, te kažnjavanja zločinaca, ali sa fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu.
2. Okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti
Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo uticati. Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće učiniti. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije.
3. Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji Zapadnog Balkana
Usvajanje ove rezolucije bi nesumnjivo dugoročno pomoglo i ohrabrilo proces pomirenja unutar Bosne i Hercegovine, kao i u regiji u cjelini.
4. Institucionalna zaštita naslijeđa sudova UN-a
Institucionalnom zaštitom naslijeđa tribunala i sudova UN-a istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju UN, ali i doprinosi da se zločin genocida više nikada ne ponovi. Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta ove najbitnije međunarodne organizacije, izuzetno je važno da se izvuče pouka iz neuspjeha UN-a u sprečavanju genocida u Srebrenici.
5. Važna poruka i upozorenje čovječanstvu
Usvajanjem ove rezolucije poslali bismo važnu poruku čovječanstvu. UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih sudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu. Zato je, između ostalog, potrebno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi nad Tucijima. Ruandu i Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne memorije čovječanstva.
6. Solidarnost s žrtvama, osuda zločinaca i sprečavanje negiranja genocida
Negiranjem počinjenog genocida u i oko Srebrenice, kao i glorificiranjem pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli svjedoci genocida svakodnevno su izloženi atacima na njihovo dostojanstvo. Usvajanjem ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu i pravdu.
7. Afirmacija kulture sjećanja
Njegovanje kulture sjećanja treba da bude u funkciji poticanja procesa kritičkog suočavanja s prošlošću. Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja. Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, nego kultura pamćenja, kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.
8. Rezolucija je u funkciji dijaloga i izgradnje inkluzivnog društva
Obrazovanje javnosti, uz poticanje kritičke refleksije i javnog dijaloga, predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnih građana, spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida. Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.
9. Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida
Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida. Usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu. Uvjereni smo da je ova rezolucija podjednako važna za sve nas zajedno, za svijet koliko i za Bosnu i Hercegovinu, jer njom se nedvosmisleno iskazuje, na globalnom nivou, osuda genocida, podrška žrtvama, sprečavanje negiranja genocida i spremnost da zajedno radimo na prevenciji genocida.
Veoma je važno da razbijemo lažnu propagandu koja pokušava ovu rezoluciju predstaviti kao napad na jedan narod.
Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Ostali, kao i svi građani naše države, integralni su dio bosanskohercegovačkog jedinstva u različitostima. Tako je bilo i tako će ostati. Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije nikakva prijetnja srpskom narodu. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zločinci koji su odgovorni za genocid.
U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda. To je istina koja se mora javno izgovoriti. Ne postoji nijedan opravdan razlog da bilo koja država na svijetu ne podrži predloženu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Pozivam one koji lobiraju protiv usvajanja ove rezolucije da to prestanu činiti i da podrže usvajanje ove rezolucije.
Genocid u Srebrenici, u srcu Evrope, ne smije biti zaboravljen i negiran. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva. Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo žrtava. Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija. Ovo je veliki ispit i za UN. Ovo je i pitanje zaštite kredibiliteta ove najviše međunarodne organizacije, čiji su najviši sudovi već donijeli pravosnažne presude o genocidu u Srebrenici. Nadam se da će članice UN-a zaštititi međunarodno pravo i poslati globalnu poruku da ima nade za pravedniju budućnost čovječanstva", kazao je Bećirović.
Komšić je u svom obraćanju kazao da i oni najmaliciozniji u ovoj rezoluciji ne mogu naći argumentaciju koju čujemo i koju vidimo u medijskom prostoru da je ova rezolucija upućena protiv bilo koje države, bilo kojeg naroda ili nacije.
„Samo zlonamjerni mogu izvlačiti takve poruke. Druga stvar koju želim istaći je pokušaj da kroz ovu rezoluciju spriječimo ili pokušamo spriječiti negiranje činjenica koje su utvrdili međunarodni sudovi da je u Srebrenici počinjen genocid. Posvećenost budućnosti je poruka iz ove rezolucije i posvećenost tom obrazovnom procesu da buduće generacije znaju šta je bilo i da mogu izvući zaključke koji neće biti opterećeni mržnjom prema bilo kome. Negiranje genocida i sijanje tog zla negiranja je priprema za neki novi genocid.
Sve što sam čuo ovih dana od onih koji su protiv ove rezolucije, na Balkanu, u regiji pa i ovdje u New Yorku mogu da kažem da sve to što oni iznose je poricanje i negiranje genocida. Možemo to upakovati u celofan, ali ispod tog pokrivača stoji nesporna činjenica da odbijanje podrške rezoluciji je negiranje tog genocida uprkos presudama međunarodnih sudova.
Da li neprihvatanje činjenice da je u Srebrenici počinjen genocid znači da smo spremni da prihvatimo neke nove genocide i rezultate tih genocida.
Nadam se da smo svjesni važnosti te teme. Samo istina može biti ljekovita, laž ne pomaže.
Želim da izrazim nadu da će rezolucija biti podržana. Zahvaljujem se ne kao član Predsjedništva BiH već kao Bosanac i Hercegovac i zahvaljujem se u ime mog djeteta“, kazao je Komšić.