Argentina traži da se pridruži NATO-u kao globalni partner, već sarađivali u Bosni i Hercegovini

(Patria) - Argentina je u četvrtak službeno zatražila da se pridruži NATO-u kao globalni partner, status koji bi otvorio put za veću političku i sigurnosnu saradnju u vrijeme kada desničarska vlada predsjednika Javiera Mileija ima za cilj jačanje veza sa zapadnim silama i privlačenje investicija.

Zahtjev je uslijedio dok je zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana vodio
razgovore u Briselu o regionalnim sigurnosnim izazovima s gostujućim argentinskim ministrom odbrane Luisom Petrijem, javio je AP.

Geoana je rekao da pozdravlja nastojanja Argentine da postane akreditovani partner u alijansi - što je cijenjena uloga koja je manja od „saveznika“ za nacije koje nisu u geografskom području NATO-a i koje nisu obavezne da učestvuju u kolektivnim vojnim akcijama. Članstvo u NATO-u je trenutno ograničeno na zemlje Evrope, Tursku, Kanadu i Sjedinjene Američke Države.

Članstvo bi moglo omogućiti Argentini pristup naprednoj tehnologiji, sigurnosnim sistemima i obuci koja joj ranije nije bila dostupna, saopštilo je argentinsko predsjedništvo.
„Argentina igra važnu ulogu u Latinskoj Americi“, rekao je Geoana u sjedištu NATO-a.

„Bliža politička i praktična saradnja mogla bi nam oboma biti od koristi“, dodao je.

Milei, sa radikalnom libertarijanskom agendom, ima cilj preokretanje godina protekcionističkih trgovinskih mjera, prekomjerne potrošnje i smanjenja međunarodnog duga koji su gurnuli ekonomiju zemlje u zastoj. U protekla četiri mjeseca kao predsjednik, on je argentinsku vanjsku politiku preoblikovao u politiku gotovo bezuslovnu podršku SAD-u kao dio nastojanja da se Argentina vrati na istaknuto mjesto u globalnoj ekonomiji nakon što su prošle administracije dozvolile da odnosi s Washingtonom i evropskim saveznicima pokvare.

Mileijeva vlada također traži sigurnosne prednosti kroz otopljavanje veza sa zapadnim zemljama. U četvrtak je američka vlada objavila da daje Argentini četrdeset miliona dolara stranog vojnog finansiranja po prvi put u više od dvije decenije - grant koji omogućava ključnim saveznicima SAD-a poput Izraela da kupuju američko oružje.

Sredstva, namijenjena Argentini da opremi i modernizuje vojsku, pomoći će u podmirivanju računa za 24 američka borbena aviona F-16 koje je Argentina kupila od Danske ranije ove sedmice. Ministar odbrane Petri pozdravio je nabavku naprednih aviona kao „najvažniju vojnu kupovinu od argentinskog povratka demokratiji“ 1983. godine. Cijena od 300 miliona dolara izazvala je kritike od strane Mileijevih političkih protivnika dok on smanjuje potrošnju vlade.

Za formalno partnerstvo sa NATO-om potreban je konsenzus svih 32 članice NATO-a. Veze Argentine sa ključnim saveznikom u NATO-u Ujedinjenim Kraljevstvom bile su opterećene od 1982. godine, kada su krenuli u rat oko spornih Foklandskih ostrva u južnom Atlantiku.

Drugi globalni partneri NATO-a su Afganistan, Australija, Irak, Japan, Republika Koreja,
Mongolija, Novi Zeland i Pakistan. Jedini NATO partner u Latinskoj Americi je Kolumbija.
Dodjeljivanje statusa „globalnog partnera“ nekoj zemlji ne znači da će saveznici iz NATO-a stati u odbranu zemlje u slučaju napada. Ta obaveza ograničena je na punopravne članice alijanse.

Dijalog NATO-a sa Argentinom počeo je 1990-ih. U velikoj mjeri simboličnom potezu da se zahvali tadašnjoj proameričkoj vladi za slanje trupa u mirovne operacije u Bosnu i Hercegovinu, predsjednik Bill Clinton je 1998. označio Argentinu za „glavnog saveznika izvan NATO-a“.