Četvrtak je dan za kolektivno negiranje srebreničkog genocida u entitetu Rs

(Patria) - Vlasti Rs, na čelu s Miloradom Dodikom, četvrtak provode negirajući genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995., organizujući događaje u NSRs i na ulicama Banje Luke, piše Glas Amerike (VOA).

Entitetski poslanici prvo su usvojili izvještaj tzv. Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, kojim se negira počinjeni genocid u Srebrenici.

Suprotno utvrđenim sudskim činjenicama, uključujući i presude Haškog tribunala, poslanici su usvojili i zaključke u kojima se navodi kako je termin "genocid" za Srebrenicu netačan.

Također, prihvatajući izvještaj, zaključili su da je maksimalan broj ubijenih Srebreničana do 3.000, umanjujući tako broj pogubljenih.

http://nap.ba/qpost/346324

NSRs usvojila izvještaj kojim se negira genocid u Srebrenici

(Patria) - Narodna skupština Rs (NSRs) usvojila je na današnjoj sjednici Izvještaj tzv. Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine, koju je formirala Vlada Rs.Ovaj izvješ

U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida u Srebrenici.

Nakon sjednice NSRs, u centru Banje Luke organizovan je skup kako bi političari i građani, koji su prema izvještajima stigli iz raznih krajeva entiteta Rs, zajedno negirali genocid počinjen u Srebrenici.

- Nikada nećemo pristati na kojekakve lažne rezolucije - rekao je u obraćanju predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.

Banjalučki skup dolazi kao odgovor vlasti u entitetu Rs na predloženu Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

Ulice Banje Luke danas

Prije nekoliko dana, lokalne vlasti u Srebrenici donijele su odluku o promjeni naziva ulica, pa bi se Ulica Maršala Tita trebala zvati Ulica Republike srpske, a Trg Mihajla Bjelakovića trebao bi biti preimenovan u Trg Republike srpske.

Ovih dana u sjedištu međunarodne organizacije u New Yorku održavaju se sastanci o Rezoluciji koja bi se trebala razmatrati početkom maja.

Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije kaže za VOA kako je važno da se usvoji Rezolucija o Srebrenici, jer je to registrovana historijska i pravna činjenica.

- Presuđen je čin genocida, a ovo je zakašnjelo međunarodno priznanje. Nisam iznenađen što Srbija lobira da se Rezolucija ne usvoji, ali sam šokiran retorikom u kojoj se spominje prijetnja miru. Međutim, to je operativni sistem po kojem rade Aleksandar Vučić i Milorad Dodik - ističe Bassuener.

Bassuener: Važno da se usvoji Rezolucija o Srebrenici

U New York su otputovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Željko Komšić.

"Nastavljamo aktivnosti s ciljem usvajanja rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici", poručio je Bećirović na svom Facebooku.

Konsultacije su sazvale misije Njemačke i Ruande, zajedno sa stalnim misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Nizozemske, Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.

Glas Amerike imao je uvid u Nacrt rezolucije, kojom se predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti", navedeno je u Nacrtu rezolucije.

Zahvaljujući Rusiji, 2015. godine zaustavljena je rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom bi se osudio genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.

http://nap.ba/qpost/346238

Bećirović-Komšić u UN-u: Usvajanjem rezolucije ukazati na globalnu važnost prevencije genocida

(Patria) - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić razgovarali su s ambasadorima zemalja članica Organizacije islamske saradnje (OIC) u sjedištu Ujedinjenih nacija (UN) povodom predstavlja

U znak zahvalnosti tadašnjem ruskom ambasadoru u Vijeću sigurnosti Vitaliju Čurkinu, koji je preminuo 2017. godine, u Istočnom Sarajevu podignuta mu je spomen-ploča.

Negiranje genocida u Srebrenici konstantna je pojava u entitetu Republika srpska, ali i u susjednoj Srbiji. Genocid počinjen u Srebrenici ne priznaje ni Rusija.

Uporno negiranje genocida i odbijanje prihvatanja sudskih utvrđenih činjenica nagnalo je bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da 2021. godine, na kraju mandata, nametne zakone kojima se negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca tretira kao krivično djelo.

Uprkos tome, tužioci mahom odbacuju takve prijave. Prema dostupnim podacima, samo je jedna optužnica podignuta nakon Inzovog nametanja izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Početkom ove godine, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Vojina Pavlovića što je, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja Istočna Alternativa Republike srpske, u Bratuncu 2023. veličao Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Rs, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora.

Ratni zločinci Mladić i Karadžić

Memorijalni centar Srebrenica ipak je primijetio da je nakon Inzkovog djelovanja smanjeno negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina. Izvještaj Memorijalnog centra je obuhvatio period maj 2022. - maj 2023. godine

Nakon što su pripadnici Vojske Rs, predvođeni Mladićem, ušli u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, žene, djeca i starci nastojali su spas potražiti kod UNPROFOR-a u Potočarima, a plan vojno sposobnih muškaraca bio je da se kroz šumu probiju do Tuzle, koja bila pod kontrololom Armije Bosne i Hercegovine.

U narednim danima, srpske snage, provodeći plan genocida, strijeljale su više od 8.000 hiljada dječaka i muškaraca na različitim lokacijama na području Zvornika i Bratunca. Tačne informacije o grobnicama je preteško dobiti dok se traga za oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici.

Prema podacima Detektora, domaći, regionalni i međunarodni sudovi osudili su do sada 54 osobe za genocid u Srebrenici i druge zločine na ukupno 781 godinu zatvora.

Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata Bosni i Hercegovini. Također na doživotnu kaznu zatvora osuđen je i Radovan Karadžić, ratni predsjednik entiteta Republika srpska.