Špijunski skandal potresa Austriju, razotkrivene ruske špijunske operacije širom Evrope

(Patria) - Austrija se suočava sa najvećim špijunskim skandalom u posljednjih nekoliko desetljeća jer hapšenje bivšeg obavještajnog oficira iznosi na vidjelo dokaze opsežne ruske infiltracije, labavog službenog nadzora i ponašanja dostojnog špijunskog romana, javlja AP.

Egisto Ott je uhapšen 29. marta. U nalogu za hapšenje na 86 stranica, koji je pribavio AP,
između ostalog se navodi da je on predao podatke o mobitelima bivših visokih austrijskih zvaničnika ruskoj obavještajnoj službi, pomogao u planiranju provale u stan istaknutog novinara i napisao „prijedloge za poboljšanje“ nakon ubistva po ruskoj narudžbi u Njemačkoj.

Ott je osumnjičen da je dao osjetljive informacije Janu Marsaleku, odbjeglom subratu iz Austrije koji se traži pod sumnjom za prevaru od kolapsa njemačke platne kompanije Wirecard 2020. godine, gdje je bio glavni operativni direktor. U nalogu se navodi da poruke za chative koje su dale britanske vlasti povezuju Marsaleka direktno s ruskom obavještajnom agencijom FSB.

Njemački i austrijski mediji izvještavaju da se vjeruje da je Marsalek imao veze s ruskim
obavještajnim službama najmanje od 2014. godine. Smatra se da je sada u Rusiji.
Thomas Riegler, historičar i stručnjak za špijunažu iz Austrijskog centra za obavještajne,
propagandne i sigurnosne studije, rekao je da slučaj ima „potencijal za jednu od najvećih špijunskih priča u novijoj austrijskoj historiji“, te da je „slučaj je poseban s obzirom na njegovu međunarodnu dimenziju i činjenicu da se ne radi samo o špijunaži već i o infiltraciji u austrijski politički sistem i slabljenju unutrašnje sigurnosti zemlje“, rekao je.

Austrija, koja se tokom Hladnog rata nalazila pored Gvozdene zavjese i dugo imala dobre veze sa Moskvom, članica je EU unije i vojno neutralna je, imala je reputaciju špijunskog centra.

Razotkrivanje paukove mreže

Ott, bivši policajac, bio je obavještajni službenik u Turskoj i Italiji od 2001. do 2012. godine prije nego što je prešao na upravljanje tajnim agentima u sada nefunkcionalnoj austrijskoj domaćoj obavještajnoj agenciji, BVT. Suspendovan je iz BVT-a 2017. godine kada su se prvi put pojavile optužbe da bi mogao špijunirati za Rusiju, ali je sljedeće godine premješten da radi za austrijsku policijsku akademiju. Godine 2021. suspendovan je do dalje istrage o njegovim navodnim vezama s Rusijom i priveden. Vlasti su zaključile da su dokazi previše tanki i pustili su ga oko četiri sedmice kasnije.

U BVT-u, Ott je služio pod Martinom Weissom, bivšim šefom austrijskih obavještajnih
operacija. Tužioci su tvrdili da Ott i Weiss imaju „blisko prijateljstvo“. U nalogu za hapšenje stoji da je Weiss počeo da radi za Marsaleka i Wirecard nakon što je napustio obavještajnu agenciju 2018. godine, te da je Ottu prenosio naređenja Marsaleka i ruskih operativaca. Prema nalogu, Marsalek je u tekstualnoj poruci rekao da je pomogao u „evakuaciji“ Weissa u Dubai.

Ottov advokat je odbio da komentariše, rekavši da je tek nedavno preuzeo Ottovu odbranu. Ott je ranije negirao optužbe za špijunažu i bilo kakve prekršaje.

Čini se da je Marsalek (44) „pauk u mreži“ koji „vuče konce“, rekao je Riegler.

Disidenti, špijuni i baze podataka

U periodu od 2017. do 2021. godine, navodi se u austrijskoj potjernici, Ott je prikupljao
osjetljive informacije o ljudima od interesa za Rusiju „u svrhu prenošenja Janu Marsaleku i nepoznatim predstavnicima ruskih vlasti“ vršeći brojne pretrage u bazama podataka nacionalne policije i upućivanjem zahtjeva drugim evropskim policajcima, uključujući Italiju i UK.

Ott je navodno zatražio podatke od informacijskog sistema evropskog područja putovanja bez granica kako bi utvrdio da li se osumnjičeni ruski operativci i bivši zaposlenici Wirecarda traže ili podliježu ograničenjima putovanja. Nalog sadrži dugačku listu ljudi koji su špijunirani, uključujući ruske disidente, poslovne ljude i bivšeg oficira koji je napustio ruski FSB.

Provala, hakovani mobiteli i lekcije

Dok su se tvrdnje da je Ott tražio informacije za Rusiju prvi put pojavile 2017. godine, britanski obavještajci nedavno su Austriji pružili značajne nove informacije. Pet bugarskih državljana koji su navodno radili kao dio mreže s Marsalekom uhapšeno je prošle godine u UK-u, a jedan u februaru. Prema Ottovom nalogu za hapšenje, poruke razgovora između Marsaleka i jednog od osumnjičenih u tom slučaju, Orlina Rousseva, koji je zaplijenila britanska obavještajna agencija MI5, upućuju na dalje operacije Marsaleka i njegovih austrijskih pomagača.

Samo pet sedmica nakon što je Ott pušten iz pritvora 2021. godine, tužioci kažu da je zatražio adresu bugarskog istraživačkog novinara Christoa Grozeva u Beču i dostavio je Marsaleku. Kažu da je Marsalek kasnije naručio tim da provali u Grozevov stan i ukrade laptop i USB stick.

Grozev, koji je ušao u trag ruskim oficirima koji su navodno bili umiješani u trovanje bivšeg ruskog obavještajca Sergeya Skripala 2018. godine i ruskog opozicionog lidera Alexeia Navalnog 2020. godine, preselio se iz Beča prošle godine nakon što su mu austrijske vlasti rekle da više ne mogu garantovati njegovu sigurnost.

Ott se navodno dočepao mobilnih telefona trojice bivših visokih zvaničnika austrijskog
ministarstva unutrašnjih poslova, među kojima je bio i šef kabineta bivšeg ministra, kada su ih IT stručnjaci BVT-a trebali popraviti nakon pada u vodu tokom izleta brodom po Dunavu 2017. godine. Tužioci kažu da su telefoni dati nepoznatom agentu koji je radio za Marsalek u bečkom stanu Ottovog bivšeg zeta i „prebačeni u Moskvu na dalju analizu“. Kažu da su telefoni sadržavali „osjetljive službene i privatne podatke“.

Ott je također navodno pomogao Marsaleku da prokrijumčari u Moskvu ukradeni kompjuter SINA, uređaj koji koriste mnoge evropske vlade za prijenos povjerljivih informacija. Nakon primopredaje u istom bečkom stanu, Marsalek je u poruci napisao da je uređaj uspešno prevezen na Lubjanku, gdje FSB ima sjedište u Moskvi, prema tužiocima.
Istražitelji su također pronašli analizu naučenih lekcija na Ottovom mobilnom telefonu koja je sadržavala „prijedloge za poboljšanje“ ruskih obavještajnih operacija u Evropi nakon ubistva gruzijskog državljanina čečenske nacionalnosti u Berlinu 2019. godine. U tom slučaju je uhvaćen i osuđen jedan Rus, a njemačke sudije rekle su da je djelovao po naredbi ruskih vlasti.

Šta sada radi Austrija?

Ott ostaje u pritvoru čekajući odluku da li će biti zvanično optužen, a proces će vjerovatno potrajati. Međutim, slučaj je dominirao u naslovima vijesti, a različite političke stranke krive jedna drugu za neuspjeh da se Otta ranije zaustavi.

Austrijski kancelar Karl Nehammer sazvao je za danas sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost i rekao da zemlja treba da pojača svoju sigurnost kako bi spriječila rusku infiltraciju.

Njegova ministrica pravde rekla je da planira pooštriti zakone zemlje o špijunaži, koja je
trenutno izričito zabranjena ako je usmjerena protiv same Austrije, ali ne i ako cilja na druge zemlje ili mnoge međunarodne organizacije čiji je Beč domaćin.