Piše: Enver Išerić
Bosna i Hercegovina će dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. U mišljenju Evropske komisije za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine navedeno je „da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji otvorili, BiH će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta, koji su raspodijeljeni po oblastima“.
Do danas naša država nije ispunila niti jedan od zadatih ciljeva/prioriteta. Ono što je usvajano u državnim tijelima i za šta nas uvjeravaju da je to iz liste četrnaest prioriteta i u skladu sa evropskim standardima nema nikakvog dodira sa istinom.
Dokaz za to je Zakon o VSTV-u kojim je trebalo osigurati zaštitu pravosuđa od svih oblika politizacije i pritisaka. „Ustav mora izričito jamčiti neovisnosti sudstva i pružiti eksplicitnu ustavnu osnovu za VSTV i sudski sustav na državnoj razini„ i umjesto toga usvojen je zakon koji je neprovodiv i u kojem je naglašeno da će ga uskladiti sa principima EU u roku od godinu dana.
Umjesto da uspostavi Vrhovni sud na državnom nivou koji bi trebalo da osigura usklađenost i dosljednost sudske prakse Bosna i Hercegovina priprema Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se umanjuju nadležnosti Suda, a bez formiranja Vrhovnog suda.
U četvrtom prioritetu - Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se: d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka, navedeno je u Mišljenju, da je Ustavni sud tumač Ustava i konačni autoritet u slučaju sukoba nadležnosti između različitih nivoa vlasti."
Međutim, naglašen je problem nedostatka provedbe njegovih odluka, te potreba za jačanjem profesionalnosti i nezavisnosti sudija Ustavnog suda, počevši od poboljšanja kriterijuma za imenovanje i postupaka imenovanja.
Također je navedena i potreba rješavanja pitanja međunarodnih sudija u Ustavnom sudu, (ne govori se o potrebi njihovog isključenja), ali od svega navedenog prioritet je „eliminisati strane sudije, i dodatno otežati rad Ustavnog suda uvođenjem etničkog glasanja."
Znači Bosna i Hercegovina je od svih 14 prioriteta ispunila NIŠTA. Tako će i zeleno svjetlo za početak pregovora biti uslovljeno ispunjavanjem već datih 14 prioriteta. To praktično znači da se vrtimo ukrug. Našoj državi se daju prilike i šanse kroz razne faze za približavanje članstvu, ali uslovi ostaju isti. Rezultati su samo gori, jer separatističke snage su puno agresivnije.
Prema tome, bez obzira koliko bi građanima naše države značilo članstvo u Evropskoj uniji, ne treba biti ni optimističan niti postojeća vlast treba biti euforična. Ne bacajte nam prašinu u oči. Ovo za građane i za državu ne znači ništa. Za građane će značiti samo izmjena izbornog zakona kojim će se omogućiti „integritet izbornog procesa“, a to mora osigurati visoki predstavnik, a time će se onemogućiti da se manipulira izbornim rezultatima i da na pozicijama budu oni koje građani nisu birali.
A ispunjavanje određenih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije kao što je „osiguranje pravne sigurnosti u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti; uvođenje klauzule o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi spriječavanja i otklanjanja povreda prava EU i osiguranje da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em, nije moguće, sa postojećim političarima realizirati i ispuniti, bez nove međunarodne konferencije, na kojoj bi se izmijenio Ustav Bosne i Hercegovine čime bi se otklonile sve blokade i osigurala efikasnost rada institucija države.