O Šarčeviću napisali desetine tekstova, o srpsko-hrvatskom pokušaju preotimanja Ustavnog suda BiH ni slova

(Patria) - Klub Bošnjaka u Domu naroda Državnog parlamenta napuštanjem sjednice uspio je da zaustavi združenu srpsko – hrvatsku inicijativu na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odnosno da zaustavi izglasavanje prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH po kojem bi bilo uvedeno etničko glasanje čime bi Ustavni sud bio pretvoren u klasični Dom naroda, te čime bi se iz Ustavnog suda protjerale sudije koje imenuje Evropski sud za ljudska prava.

Delegati iz Kluba Srba i Hrvata (s izuzetkom Zlatka Miletića) pokazali su da im prosta matematička većina prilikom glasanja u zakonodavnim tijelima Bosne i Hercegovine ne smeta onda kada treba donositi zakone kojima se slabi država Bosna i Hercegovina.

Javnost sada sa njihove strane nije bila u prilici čuti to da se radi o preglasavanju brojnijeg naroda, jer sve što je na štetu države Bosne i Hercegovine, misle u Klubu Srba i Klubu Hrvata, u interesu je nacionalističkih politika koje zastupaju.

O preglasavanju Srba ili Hrvata od strane Bošnjaka govore tek onda ukoliko se negdje i nekom prilikom formira prodržavna matematička većina koja usvoji ovaj ili onaj zakon, uredbu ili imenovanje u interesu države, kao što je to primjera radi bilo slučaj prilikom izbora aktuelnog saziva Centralne izborne komisije kada su u Predstavničkom domu Državnog parlamenta HDZ I SNSD ostali kratkih rukava.

Paralelno sa posljednjim pokušajem ovladavanja Ustavnim sudom BiH kao poseban dio ofanzive na bosanskohercegovačko pravosuđe vodi se proces otimanja nadležnosti Sudu BiH kojeg također provode iz SNSD-a i HDZ.

Za razliku od Ustavnog suda, ofanziva se provodi uz direktku podršku Trojke koja uporno umjesto o nadležnosti Suda naklapa o mjestu gdje bi trebao biti Apelaciono odjeljenje Suda BiH. U Trojci kao da ne znaju a sve su prilike da znaju, to da su nadležnosti Suda BiH ono što je puno važnije i ono na što se Milorad Dodik godinama žali (u namjeri da se zaštiti od procesuiranja) od lokacije na kojo bi trebalo biti smješteno.

U Trojci također znaju da Apelaciono odjeljenje suda (koje već postoji) i Vrhovni sud BiH kojeg tek treba ustanoviti nisu isto.

Međutim, ohrabreni isprazom pričom o napretku na evropskom putu, očito su spremni na takve mistifikacije.

Ono što je novost je sva ta gorljivost kojom se ne samo truhle nego i opasne kompromise od strane Trojke nastoji predstaviti kao uspjeh a ustvari je riječ o porazu države i brutalnom udaru na njene institucije. Oni koji pokušavaju da skrenu pažnju na takve pogubne procese, ne samo da su manjina u političkoj i medijskoj sferi, nego ih se kleveće i optužuje za kojekakve hajke.

Tako srpskohrvatski pokušaj preuzimanja Ustavnog suda BiH kao ni preotimanje nadležnosti Suda BiH ne zanimaju one koji pretendiraju da budu glavni tumači naše društvene stvarnosti.

Pravosudno razvlašćivanje države i srpsko- hrvatska dominacija ne smeta, ili je možda čak i poželjno čitavoj jednoj plejadi komentatora, kolumnista, profesora.

U ovladavanju Ustavnim sudom od strane SNSD-a i HDZ-a nikakvu opasnost po državu i društvo ne vidi fra Drago Bojić, niti njegov đak Franjo Šarčević.

Isto to ne brine ni Asima Mujkića profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarahevu koji tvrdi da su oni koji pišu o ovim temema privilegirani, dok "neprivilegirani" Mujkić koji je između ostalog zato iz budžeta plaćen, se ne oglašava na ovu temu.

Isti je slučaj i sa Dinom Mustafićem koji tvrdi da je uvijek na strani manjine. Naravno ! Osim u slučaju kada Bošnjaci ostanu u manjini.

Dakle, dok se može bez posljedica vrijeđati i omalovažavati 1. mart čemu briga i za Sud i za Ustavni sud BiH. Sve suprotno od toga je, kažu, bošnjački nacionalizam. Vjerovatno je i pokušaj Kluba Srba i Kluba Hrvata da Ustavni suda BiH stave pod svoju kontrolu legitimna borba protiv bošnjačkog demografskog oportunizma, radikalizma i nacionalizma.

(M.T.)