Pettigrew: Na putu BiH ka EU popraviti štetu ili ispraviti nepravdu koja je učinjena Bosni

(Patria) - Iako pozdravljam objavu preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju EU, vjerujem da se pristup Bosne i Hercegovine EU treba tretirati i ubrzati kao pitanje restorativne pravde kako bi se “popravila šteta” ili “ispravila nepravda” koja je učinjeno Bosni, kaže prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija genocida i holokausta, Državni univerzitet Southern Connecticut i član Upravnog odbora studijskog programa o genocidu Univerziteta Yale.

"Bosna je bila žrtva ratnih zločina koje su inicirali udruženi zločinački poduhvati vođeni istim principima i u Srbiji i u Hrvatskoj. Ovi udruženi zločinački poduhvati željeli su geografsku teritoriju, “Veliku Srbiju” ili “Herceg Bosnu”, kao dio eliminacijskih poduhvata sličnih nacionalsocijalističkoj ideologiji lebsensrauma koja je opravdavala teritorijalno osvajanje i eliminaciju stanovništva.

Osim toga, građani Bosne su trpjeli ratne zločine od 1992. do 1995. godine, uključujući zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici. Ratni zločinci se veličaju, ratni zločini se negiraju, govor mržnje se normalizirao, a preživjelima je onemogućeno postavljanje spomenika žrtvama. Preživjeli su marginalizirani i retraumatizirani. Umjesto da se suočava s preprekama, testovima i “daljim koracima”, Bosna bi trebala biti primljena u EU kao oblik reparacije kako bi se sipravila nepravda koju su ljudi pretrpjeli. Međunarodna zajednica treba prepoznati svoju odgovornost za nesprječavanje zločina koji potiču iz Beograda i Zagreba.

Najava predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da “Komisija preporučuje Vijeću da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom” u očekivanju “daljih koraka” izgleda samo odgađa proces koji bi trebao biti tretiran sa većim osjećajem hitnosti.

Član 1. postojećeg Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju odnosi se na cilj podrške “naporima Bosne i Hercegovine da ojača demokratiju i vladavinu prava”. Građani u BiH su se hrabro zalagali za demokratske reforme i
ljudska prava. Evropski sud za ljudska prava dosljedno je presuđivao da je Dejtonski ustav u suprotnosti sa članom 14. Konvencije EU o ljudskim pravima. Ipak, iako su presude Evropskog suda za ljudska prava zaista pozivale na
„demokratske aranžmane bez odlaganja“, Bosna nije dobila podršku u tom pogledu. EU nije djelovala dovoljno hitno", istakao je Pettigrew.

Bosni treba dati pravo na demokratiju i ljudska prava, omogućavajući svim građanima da se kandiduju za funkcije i da glasaju za kandidate po svom izboru.

"Slično tome, zbog zastoja koji je nametnuo Dayton, Bosni je potrebna podrška u procesu ponovnog uspostavljanja poštivanja vladavine prava. Predsjednik Republike Srpske nekažnjeno se bavi negiranjem genocida i
govorom mržnje protiv muslimana. On kaže da je ideja građanske države “muslimanska zabluda”. Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić nadaleko je glorifikovan. Mladićev mural visok četiri metra, na kojem piše “grad heroj”, drsko
dočekuje posjetioce grada Kalinovika. Spomen-ploča posvećena Mladiću na brdu Vraca, na lokaciji sa koje je Sarajevsko-romanijski korpus terorisao civile Sarajeva, okrutna je provokacija koju treba ukloniti.

Visoki predstavnik Inzko donio je hrabru odluku kriminalizirajući poricanje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Međutim, tužilaštvo nije bilo spremno da procesuira ova krivična djela. Bosnu treba podržati prelaznim timom međunarodnih tužilaca koji bi privodili pravdi one koji su rutinski i nekažnjeno prakticirali poricanje i govor mržnje.

Konačno, pridruživanje Bosne EU treba tretirati s većom hitnošću zbog stalnih prijetnji i miješanja Ruske Federacije. Ruska Federacija je u više navrata prijetila suprotstavljajući se pristupanju Bosne i Hercegovine EU i njenim
euroatlantskim integracijama.

Ambasada Ruske Federacije u BiH upozorila je da će Rusija euroatlantske integracije BiH posmatrati kao neprijateljski čin na koji će morati reagirati. Ruski glasnogovornik oštro je kritizirao EU jer je Bosni dala status kandidata za članstvo u EU, nazivajući to dijelom širenja EU na zapad.

Rusija je naglašavala da Bosna sačinjena od entiteta, a ne suverena država. Predsjednik Republike Srpske je od početka ilegalne invazije Ruske
Federacije na Ukrajinu četiri puta putovao u posjetu Vladimiru Putinu. U maju 2023. Dodik je naglasio da Republika Srpska "ostaje proruska, antizapadna i antiamerička". Ovog mjeseca je najavio da RS neće učestvovati u sankcijama EU protiv Rusije.

Putinova zvanična vanjska politika nastoji da "ujedini pravoslavlje", dok on nastoji da pruži punu podršku "bratskim narodima". Ruski pravoslavni krstovi u Vidrićima i Višegradu odaju počast ruskim plaćenicima koji su poginuli u takozvanom „odbrambeno-otadžbinskom ratu“ (1992-1995). Predsjednik Srpsko-ruskog društva u Višegradu tvrdi da "ruski dobrovoljci među Srbima nisu novost, to je tradicija koja traje više od 200 godina. Nema rata u kojem su
Srbi učestvovali bez ruskih dobrovoljaca, tako da je i ovaj put."

Očigledna zabrinutost vezana za Putinov vanjskopolitički cilj da ujedini “bratske narode” i strateški odnos Milorada Dodika sa Putinom je da bi entitet Republika Srpska mogao postati još jedan Donbas. Republika Srpska je već
drugi Donbas u smislu da služi kao prva linija otpora prema EU i NATO-u", dodao je.

Generalni sekretar NATO-a ukazao je na prijetnju koju Ruska Federacija predstavlja za Bosnu. Bivši visoki predstavnici Inzko i Schwarz-Schilling upozorili su
da bi se „…sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti na zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo“. Stoga nema vremena za gubljenje.

"Pristupanje Bosne EU treba ubrzati kako bi se spriječilo da Republika
Srpska dalje destabilizuje region i kak bi se spriječilo širenje ruskog imperijalizma na Balkan. Kako bi postigla sve ono što se očekuje u procesu pristupanja EU, Bosna treba biti ubrzano primljena u EU, a ne podvrgnuta „daljim koracima“. Zbog razorne društvene štete uzrokovane genocidom i drugim ratnim zločinima, te zbog zastoja vlasti izazvanog dejtonskim ustavom, članstvo u EU bilo bi neophodan preduslov za postizanje samih reformi koje EU očekuje. Članstvo Bosne u EU bi konačno pružilo punu podršku – punu težinu Evrope – za ustavne reforme i obnovu vladavine prava koja je do sada nedostajala", kaže Pettigrew.

Profesor Pettigrew je uvodničar Kruga 99 na temu “Pristupanje Bosne i Hercegovine EU kao pitanje restorativne pravde“.