Europarlamentarci donijeli nove mjere za dekarbonizaciju zgrada

(Patria) - Europarlamentarci su jučer donijeli mjere za smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova iz sektora zgrada, prethodno dogovorene s Vijećem, saopštio je Evropski parlament.

Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada želi se do 2030. znatno smanjiti emisija stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU kako bi do 2050. postao klimatski neutralan.

Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima, prenosi Hina.

Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovom vlasništvu, trebale bi biti s nultom emisijom do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade.

Države članice moći će uzeti u obzir potencijal globalnog zagrijavanja tokom životnog ciklusa zgrada, što obuhvata proizvodnju i odlaganje građevinskih proizvoda korištenih za njihovu izgradnju.

Kada je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će uvesti mjere kojima će osigurati da se do 2030. u najmanje 16% zgrada smanji prosječna upotreba primarne energije, a da do 2035. to bude ostvareno u 20-22% zgrada.

U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16% energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26% njih do 2033.

Ako je to tehnički i ekonomski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade.

Države članice moraju donijeti mjere za dekarbonizaciju sistema za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sistemima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli.

Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, finansijski podsticaji i dalje će biti mogući za hibridne sisteme grijanja, poput onih koji kombinuju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom topline.

Moguće je izuzeti ekonomske objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili historijske vrijednosti, privremene zgrade te vjerske objekte.

Direktiva je na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu donesena sa 370 glasova za, 199 protiv i 46 suzdržanih.

Kako bi stupila na snagu, treba je službeno odobriti i Vijeće ministara, navodi se u saopštenju Parlamenta.

Prema podacima Evropske komisije, zgrade u EU uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije stakleničkih plinova.

Komisija je 15. decembra 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u sklopu paketa "Spremni za 55 posto".

Zahvaljujući novom Evropskom zakonu o klimi iz jula 2021., ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obavezujućeg evropskog zakonodavstva.