Adnan Smailbegović
Udruženje poslodavaca FBiH očekuje da Vlada FBiH što prije u proceduru uputi set fiskalnih zakona, kao i Zakon o minimalnoj plaći. Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović u razgovoru za Patriju govori o minimalnoj plaći, uredbi Vlade FBiH o isplati pomoći radnicima, te dijalogu sa Vladom FBiH.
Patria: Kako UP FBiH komentariše učestale izjave federalnog premijera Nermina Nikšića da su "već omogućili minimalnu plaću od 1000 KM", a da je do poslodavaca da li će to poštovati. Nikšić je to pojasnio na način da je minimalna plaća 619 KM, a da je Vlada FBiH Uredbom omogućila poslodavcima isplatu 2.520 KM po radniku do 30. juna 2024. godine i to su dali prijedlog da mjesečno se isplaćuje 420 KM iako Uredba nije obavezujuća. Da li je to obmanjujuća izjava premijera s obzirom da je ostavljeno na volju i mogućnost poslodavcima da li će isplatiti dio tog iznosa, cijeli ili neće nikako?
Smailbegović: Udruženje poslodavaca je na sjednici Upravnog odbora početkom ove godine zauzelo stav da su dva ključna prioriteta u 2024. godini - smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta i liberalizacija tržišta rada bilo da se radi o poboljšanju položaja i jačanju domaće radne snage ili unaprjeđenje procedura za uvoz radne snage iz inostranstva, u onim branšama i dijelovima FBiH gdje nedostaje domaće radne snage. Nastavili smo saradnju sa premijerom i članovima Vlade FBiH po ovim pitanjima, a prije dvije sedmice održali smo sastanak u Vladi i naglasili važnost i hitnost rješavanja ovih pitanja. Tom prilikom je zaključeno da će rukovodstvo Udruženja nastaviti usku saradnju sa članovima Vlade FBIH, a prije svega sa dopremijerom Vojinom Mijatovićem, kako bismo u što skorije vrijeme pokrenuli i realizirali konkretne i vidljive reforme.
Što se tiče Vašeg pitanja o karakteru jednokratne pomoći koju poslodavci mogu isplatiti radnicima u prvoj polovini ove godine, to je svakako jedna od mjera s ciljem unaprjeđenja stanja i položaja radnika u realnom sektoru, ali to nije ono što radnici od nas traže, a to je stabilne i povećane plate koje će omogućiti i bolji standard za njih i njihove porodice.
Prethodnih dana počeli smo unutar Udruženja i terenski obilazak naših članica i drugih privrednih društava u Federaciji. Tokom sastanaka, uz zahvalnost privrednika za ovu mjeru Vlade FBiH, svi očekuju sistemske mjere, smanjenje opterećenja cijene rada i ukidanje makar dijela parafiskalnih nameta kojih ima oko 3200 u FBiH! Ne bismo ni slučajno izjavu premijera Nišića označili kao obmanjujuću, jer sigurni smo da je Vlada pred velikim izazovom da uskladi interese različitih učesnika i interesnih grupacija po ovom pitanju. Sa jedne strane je važno stabilno i povoljno poslovno okruženje, jer smo danas prema svim dostupnim podacima zemlja sa najvećim fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima, a sa druge strane sve to prate i velike i stalno rastuće potrebe u socijalnom sektoru, zdravstvo se ne reformiše, administracija je preskupa i raste, pri tome je neefikasna… Nije lako poslovati u tako kompliciranom sistemu.
Poslodavci su pristupili isplati ove jednokratne pomoći svojim radnicima, a i ovom prilikom pozivamo sve privrednike i obrtnike koji su u prilici da isplate tu pomoć radnicima. Ponavljamo, radnicima pored pomoći treba solidna i primjerena plaća za njihov rad. Utoliko očekujemo da Vlada u najskorije vrijeme objavi planirane reforme kroz Zakon o doprinosima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o minimalnoj plaći, ali sigurno će puno pomoći i očekivano usvajanje Zakona o zdravstvenom osiguranju i ukidanje ili makar primjereno smanjivanje određenog broja veoma opterećujućih parafiskalnih nameta I dr.
Patria: S obzirom da Vlada FBiH još nije u proceduru uputila set fiskalnih zakona kojima bi se smanjili porezi i doprinosi, a što su poslodavci i tražili čime bi se otvorio prostor za povećanje plaća radnicima, da li očekujete da Vlada ispoštuje ono što je najavila i da se do kraja godine usvoje ovi zakoni i da minimalna plaća bude 1000 KM.
Smailbegović: Bojimo se da bi pomjeranje rokova za usvajanje spomenutih i drugih propisa s ciljem smanjenja opterećenja cijene rada bilo kontraproduktivno i dovelo bi do novih odlazaka radnika iz BiH što bi dodatno usložnilo stanje u realnom sektoru poslovanja u FBiH. Vjerujemo da će Vlada reforme pokrenuti u najskorije vrijeme. Očekujemo nastavak razgovora sa premijerom i članovima Vlade u narednih 15-ak dana, tako smo zaključili na prethodnom sastanku, a ove mjere koje su na snazi, članovi Vlade najavili su i kao privremene i prelazne na neki način. Svi skupa moramo na dnevnoj osnovi razgovarati i unaprjeđivati politike iz ovih oblasti, kao i njihovo normiranje.
Patria: Da li ste zadovoljni dijalogom sa Vladom FBiH jer je evidentno da su poslodavci ti koji pune budžet što je priznao i premijer Nikšić.
Smailbegović: Više puta smo naglašavali važnost početka rada Ekonomsko-socijalnog dijaloga u FBiH. Premijer je najavio rješavanje ovog pitanja u najskorije vrijeme. Čekamo poziv za prvu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, jer nemaju alternativu razgovori između vlasti, poslodavaca i sindikata.
Patria: Čini li vam se da Vlada oteže sa usvajanjem fiskalnih zakona upravo kako bi izbjegli pad punjenja budžeta?
Smailbegović: Nije tajna da je veliki izazov za Vladu osigurati funkcionisanje ovako složenog sistema. Puno administracije, nepovezana vlast na tri ili četiri nivoa, skup socijalni sektor, perspektiva punjenja fondova PIO/MIO, održivost zdravstvenog sistema i dr. Razumijemo da vlast brine o punjenju budžeta i planiranju za naredni period. Mi se stalno nudimo, da pomognemo da ponudimo rješenja, da vidimo koje su to moguće reforme koje moraju ići odmah, a šta bi trebalo raditi u bliskoj budućnosti.