(Patria) - Muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović izjavio je kako svaka pozicija u strukturi Islamske zajednice nosi sa sobom odgovornost te da savjesni muslimani, članovi Islamske zajednice, a pogotovo uposlenici, imaju obavezu na najbolji način predstavljati kvalitetu koju Islamska zajednica promovira u društvenoj strukturi.
Na prijedlog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, odluka o imenovanju Ismail-ef. Smajlovića za muftiju banjalučkog potvrđena je na sjednici Sabora Islamske zajednice održanoj 23. decembra 2023. godine. Muftija banjalučki govorio je za Agenciju MINA o emanetu ove dužnosti, zadacima koji će se naći pred njim i kolektivom Muftijstva banjalučkog, kao i specifičnostima ovog muftijstva.
„Banjalučko muftijstvo ima svoje posebnosti s kojima se suočavamo kroz koordiniran rad svih sudionika - prije svih muslimani s područja muftiluka, a potom državni organi, nevladine organizacije i drugi koji se pojavljuju i uključuju u procese koji obezbjeđuju kvalitetniji društveni život.
Odluka reisul-uleme je emanet za sve nas koji smo se opredijelili biti u misiji Islamske zajednice na bilo kojem nivou organiziranja. Povjerenje reisul-uleme je dodatna snaga za kvalitetniju organizaciju vlastitog života i podršku za funkcionalnu odgovornost u sistemu Islamske zajednice“, izjavio je muftija Smajlović.
Govoreći o zadacima, kao i prioritetima djelovanja u predstojećem periodu, muftija je ocijenio da, prije svega, treba nastaviti rad s imamima u organizaciji vjerskih obreda u džematima, jer, „muslimani ovog područja to trebaju i oni nalaze svoj oslonac u džematu“, a značajno područje rada čine i aktivnosti žena u džematima i mladi, posebno pokretanjem Medrese koja je obogatila muftiluk dodatnom kvalitetom.
S muftijom Smajlovićem razgovarali smo i o mjestima povratka i povratnicima, poteškoćama i nevoljama s kojima se suočavaju. Banjalučko muftijstvo je u cijelosti područje povratka, podsjetio je muftija, naglašavajući da je „bogato iskustvo ljudi koji se završetkom rata na različite načine pokušavaju vratiti svojoj imovini i okupiti porodicu na ognjištu“. Međutim, kako kaže, u domenu podrške bolji standard života povratnika nije prepoznat napredak.
„Određeni projekti u domenu privrede, proizvodni pogoni, otkup viška proizvoda, zaštita i afirmacija domaće proizvodnje svode se na slučajeve koji imaju trend pada do gašenja, a značajan broj je započet i prepušten zubu vremena. U Banjoj Luci imamo izgrađenu veliku halu koja dugo stoji 'prazna'! Ne znam zašto!? Moguće da su pojedinci bili nosioci projekta i kada entuzijazam splasne, istroši se pojedinac, projekat staje i gasi se!
Nisu rađena sistemska rješenja i ona se još uvijek ne prepoznaju. I sada, ovih dana se gradi značajna investicija koja treba povratnicima ali mi se čini da je bazirana na entuzijazmu pojedinca. Hrabre povratnike treba podržati sistemskim rješenjima kroz kvalitetniju saradnju s onima koji tu žive!
Privredni pogoni za proizvodnju, centri za učenje i građanska prava na području cijele države su prioriteti. O svakom od ovih se može pisati od elaborata do knjiga! Iskusnim i dobronamjernim je dovoljno i oni će razumjeti suštinu u ovo nekoliko kazanih rečenica“, akcentirao je Ismail-ef. Smajlović.
Kako dodaje, „ne treba zaobići odsustvo projekata za ekonomski razvoj, političku destrukciju kada lideri plaše narod netrpeljivostima i nemogućnosti zajedničkog života“.
„Te sulude opservacije u vrijeme globalizacije dobijaju prostor u medijima više nego kulturni događaji obrazovnih ustanova, naučni skupovi, inovacije mladih, sportski uspjesi i drugo.
Za svako od navedenih područja toliko je bilo događaja u 2023. godini da se može knjiga napisati, a kroz medije idu priče o političkim incidentima, ubistvima i drugim slučajevima koje proizvode nastrane osobe i tolerira ih neodgovorno rukovodstvo.
U takvim društvenim prilikama vjerski autoriteti šire ruke prema čestitim osobama i pružaju podršku svakome ko traži rješenje u razboritosti, promociji vrijednosti morala i pravde. Posebno mi zadovoljstvo čini kada vidim imame, svećenike i sveštenike koliko sarađuju s narodom! Državno rukovodstvo i drugi mogu i trebaju uraditi više“, poručuje muftija.
Muftijstvo banjalučko će ove godine imati dvije radosti. Naime, Arnaudija džamija će otvoriti svoja vrata, čime će biti završen proces obnove 16 porušenih banjalučkih džamija, a prva generacija Medrese „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“ će završiti svoje školovanje.
„Gradnja Arnaudije pokazuje širinu, a unutar džamijskog zdanja sadrži toplinu za ljudska srca. Arnaudija je jedna od tri znamenite banjalučke džamije koje imaju posebnu vrijednost.
Ako 'preskočimo' period vladavine rušilačke svijesti koja je poravnala sve džamije u Banjoj Luci, s Arnaudijom možemo otvoriti svijetlu stranicu banjalučke ljepote koje ovdje ima u izobilju, od čiste vode rijeke Vrbasa, prirodnog zelenila, grada svjetlosti i drugih prirodnih ljepota u koje se ljudski rod treba i zagledati i ogledati jer bi to mogao biti pravac za ugodniji život“, kazao je on.
Poručuje da su se u ponovnu gradnju Arnaudije „uvezivale vrijednosti čestitih građana Banje Luke koji su rasli uz njeno ponovno podizanje, državni organi koji su dali potrebne dokumente za gradnju, graditelji i vakifi koji su finansirali da muslimani ponovno osjete užitak ibadeta u ovoj Allahovoj kući“.
„Arnaudija je dom za smiraj ljudskih duša kada se približavaju Uzvišenom Allahu. S radošću mogu kazati da je Arnaudija spremna za otvaranje. Predstoje određene radnje kako bi bilo sve spremno za 4. maj 2024. godine u okviru obilježavanja Dana džamija i džemata, odnosno Dana vakufa u Islamskoj zajednici“, najavio je muftija banjalučki.
Kako je spomenuto, Banjalučka medresa će ove godine ispratiti prvu generaciju učenika, što je, kako naglašava muftija, prvorazredan događaj za sve Banjalučane.
„Radostan sam što je mladost medrese prihvaćena u Banjoj Luci i to je dodatno bogatstvo i ukras koji ohrabruje čestite osobe. Medresa kao obrazovna ustanova se etablira i njeni učenici su se na primjeren način integrirali, sada predstoji promocija stečenih znanja kroz studij i druge mogućnosti za svršenike, a rukovodstvo da otvori saradnju sa srodnim obrazovnim centrima u Banjoj Luci i šire.
Mladi učenici, profesori i rukovodstvo imaju šta predstaviti. Medresa je najbolji odgovor rukovodstva Islamske zajednice na potrebe Banje Luke, posebno mladih osoba i njihovih roditelja.
Zato sa posebnom pažnjom ističem kolege muftije, imame, rukovodstvo medžlisa, članova Islamske zajednice i brojne vakife/pomagače koji su učestvovali i podržali uspostavu i rad medrese. Svakako, vrijedno pažnje je razumijevanje državnih organa koji su dali potrebna odobrenja za rad i građane Banja Luke koji su prihvatili učenike u svoje okrilje“, zaključio je muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović.
Na kraju, svim uposlenicima, ali i članovima Islamske zajednice na prostoru Muftijstva uputio je poruku da trebaju "uspravno i dostojanstveno nastaviti svoj hod kroz život".