Privatna svemirska letjelica izvršila prvo američko slijetanje na Mjesec u posljednjih 50 godina

(Patria) - Svemirska letjelica koju je napravila i kojom upravlja kompanija Intuitive Machines LUNR.O sa sjedištem u Houstonu sletjela je na površinu Mjeseca u četvrtak oko 18:24 po istočnom vremenu, prevladavši navigacijski problem u posljednjem trenutku. To je prvo američko slijetanje na Mjesec u više od pola stoljeća i prvo koje je u potpunosti izveo privatni sektor, javio je Reuters.

Šestonožni robot za slijetanje, nazvan Odisej, izveo je manevar „pitch-over“ kako bi ga postavio u vertikalni položaj iznad površine Mjeseca dok se kretao ka slijetanju. Vozilo, koje je ciljalo krater po imenu Malapert A u blizini južnog pola Mjeseca, nosilo je skup naučnih instrumenata i tehnoloških demonstracija za NASA-u i nekoliko komercijalnih kupaca dizajniranih da sedam dana radi na solarnu energiju prije nego što sunce zađe iznad polarnog mjesta slijetanja.

NASA-in teret će se fokusirati na prikupljanje podataka o interakcijama svemirskog vremena sa površinom Mjeseca, radio astronomiji i drugim aspektima mjesečevog okruženja za buduće slijetanje i NASA-in planirani povratak astronauta kasnije u ovoj deceniji.

Svemirska letjelica bez posade kružila je oko Mjeseca na 92 km iznad površine otkako je stigla u orbitu u srijedu, šest dana nakon što ju je lansirala raketa SpaceX Falcon 9 iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu na Floridi.

Odisej je ostao „u odličnom zdravlju“ dok je nastavio da kruži oko Mjeseca, otprilike 384 000 km od Zemlje, prenoseći podatke o letu i lunarne slike u kontrolni centar misije Intuitive Machines u Houstonu, saopštila je kompanija u srijedu.

Ako slijetanje uspije, misija IM-1 predstavljala bi prvo kontrolisano spuštanje američke
svemirske letjelice na površinu Mjeseca od Apolla 17 1972. godine, kada je tamo sletjela
posljednja NASA-ina misija na Mjesecu sa astronautima Geneom Cernanom i Harrisonom Schmittom.

Do danas su svemirske letjelice iz samo četiri druge zemlje sletjele na Mjesec – iz bivšeg Sovjetskog Saveza, Kine, Indije i prošlog mjeseca, Japana. Sjedinjene Države su jedine
koje su poslale ljude na površinu Mjeseca.

Uspjeh Odiseja bi također bio prvo „mehko slijetanje“ na Mjesec ikada komercijalno
proizvedenim i upravljanim vozilom i prvo u okviru NASA-inog lunarnog programa Artemis, dok se SAD utrkuju da vrate astronaute na Zemljin prirodni satelit prije nego što Kina sleti sa svojom posadom.

NASA ima za cilj da svoju prvu Artemis misiju s posadom spusti krajem 2026. godine kao dio dugoročnog, kontinuiranog istraživanja Mjeseca i odskočnu dasku ka eventualnim ljudskim letovima na Mars. Inicijativa se fokusira na južni pol Mjeseca dijelom zato što tamo postoji pretpostavljena količina smrznute vode koja se može koristiti za održavanje života i proizvodnju raketnog goriva.

Očekuje se da će mnoštvo malih lendera poput Odiseja utrti put u okviru NASA-inog programa komercijalnih lunarnih usluga (CLPS), dizajniranog za isporuku instrumenata i hardvera na Mjesec po nižim troškovima od tradicionalne metode američke svemirske agencije za pravljenje i lansiranje tih vozila.

Jače oslanjanje na manje, manje iskusne privatne poduhvate nosi svoje rizike. Samo prošlog mjeseca, lunarno vozilo druge kompanije, Astrobotic Technology, pretrpio je curenje pogonskog sistema na putu ka Mjesecu ubrzo nakon što ga je 8. januara u orbitu postavila raketa United Launch Alliance (ULA) Vulcan u svom debitantskom letu. Kvar Astroboticovog slijetanja označio je treći neuspjeh privatne kompanije da postigne slijetanje na Mjesec, nakon neuspješnih napora kompanija iz Izraela i Japana.

Iako je Odisej najnovija zvijezda NASA-inog CLPS programa, let IM-1 se smatra misijom
kompanije Intuitive Machines. Kompaniju je 2013. godine suosnivao Stephen Altemus, bivši zamjenik direktora NASA-inog svemirskog centra Johnson u Houstonu, a sada predsjednik i izvršni direktor kompanije.

Proliferacija komercijalnih svemirskih poduhvata je sama po sebi vođena razvojem u tehnologiji posljednjih decenija. Program Apollo i misije robota Surveyor koje su mu prethodile letjele su u samu zoru kompjuterskog doba, prije pojave modernih mikročipova, elektronskih senzora i softvera, ili razvoja super lahkih metalnih legura i bezbroj drugih napretka koji su podstakli revolucija u svemirskim letovima.