Trendovi vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2023. godini

(Patria) - Vanjskotrgovinska komora BiH organizovala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2023., s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici medija, diplomatskog kora, bh. institucija i kompanija, a o trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni govorili su predsjednik Komore Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.

Istaknuto je da je obim razmjene u 2023. iznosio 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 milijarde KM u odnosu 2022. godinu.

- Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU.

Pogoršanje međunarodnog okruženja, geopolitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd doveli su do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH.

Pored toga, značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tršižne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata.

Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza - kazao je Vuković.

Vrijednost izvoza u 2023. godini iznosi 17,2 milijardi KM, što je manje za 1,20 milijarde KM ili 6,57% u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijardi KM, što je manje za 875,60 miliona KM ili 3,01% u odnosu na godinu ranije.

Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11.074.114, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,8 %.

Bosna i Hercegovina je skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, stoga 72,3% od cjelokupnog izvoza plasira se na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32% učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17%), Njemačka (11,63%), Slovenija (8,38%,) i Italija (7,99%).

Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116%) i Njemačka (106%). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 milijardi KM), Hrvatsku (2,6 milijardi KM) i Srbiju (2,1 milijardu KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 milijarde KM), Srbije (3,9 milijardi KM) i Njemačke (2,6 milijardi KM).

- I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 miliona KM.

Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116%, u iznosu od 6,72 miliona KM.

Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe - poručio je Vuković.

Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 milijardu KM), izolovana žica (663,9 miliona KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 miliona KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 milijarde KM), automobile (1,1 milijardu KM) i lijekove (684,2 miliona KM).

Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK BiH, uprkos svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stepen agilnosti, otpornosti ali i fleksibilnosti.

Nakon prezentacije održan je panel "Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini" na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjele da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta.

Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređenje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za indirektno oporezivanje).