Većina članica NATO-a ne izdvaja dva posto za odbranu, među njima i Hrvatska

(Patria) - Većina od 31 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za odbranu, među njima i Hrvatska, i ponovo su se našle na meti kritika i prijetnji bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Politico piše da postoji jasan trend punjenja odbrambenih budžeta članica NATO-a - što je država bliže Rusiji, to više izdvaja za odbranu, prenosi Hina.

U procjenama tog časopisa za 2023. godinu, Poljska predvodi listu s četiri posto BDP-a namijenjenog za odbranu.

Varšava je prošle godine za to izdvojila 29 milijardi dolara, što je 12 milijardi više godinu prije te trostruko više u odnosu na prošlu deceniju, piše pak Washington Post.

Poljsku slijede SAD sa 3,5 posto BDP-a, no kad se gledaju ukupni iznosi, Washington izdvaja više nego sve druge NATO članice zajedno - 860 milijardi dolara.

Cilj od 2 posto BDP-a za odbranu dosad je zadovoljavalo 11 država - Poljska, SAD, Grčka, Estonija, Litvanija, Finska, Rumunija, Mađarska, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Slovačka.

Od danas im se pridružila i Njemačka, čiji je ministar odbrane objavio tu vijest. Prvi je to put od hladnog rata da je Njemačka izdvojila dva posto BDP-a za odbranu.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da će ove godine 18 zemalja ispuniti taj cilj.

Prema Politicu, Hrvatska je s izdvajanjima od 1,8 posto BDP-a trenutno šesnaesta u NATO-u po tom kriteriju.

Ministarstvo odbrane je krajem 2022. saopštilo da je Hrvatska sa 2,16 posto izdvajanja ispunila zadani cilj. No, prema tim američkim medijima koji se pozivaju na podatke NATO-a, godinu dana kasnije izdvajanja su ponovo bila nedovoljna.

Cilj od dva posto, određen među NATO članicama prije dvije decenije, nije obvezan, nego se smatra smjernicom.

Tako ne misli bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je tokom svog mandata prijetio da će povući SAD iz tog saveza ako druge članice neće plaćati svoje troškove.

Trump, vrlo vjerovatno republikanski kandidat za izbore u novembru ove godine, ponovo prijeti saveznicama.

Zaprijetio je da neće zaštititi te zemlje, koje on naziva "delinkventima", ako budu napadnute. Naprotiv, kazao je da će ohrabriti Rusiju "da im čini štagod, dovraga, želi".

No, procjene američkih medija ipak pokazuju da sve države koje graniče s Ukrajinom i Rusijom i time su njena potencijalna meta, izdvajaju više od traženih dva posto.

Najmanje izdvajaju Luksemburg (0,7), Belgija (1,1), Španija i Turska (1,3 posto).