Savić za NAP: Prvih sto dana Spajićeve Vlade u znaku populizma, rekonstrukcija bi vodila u podjele i skretanje fokusa s EU!

(Patria) - Prvih sto dana Vlade Milojka Spajića obilježili su populizam i netransparentnost, dok je premijerova nezainteresovanost za teme koje polarizuju crnogorsko društvo, otvorila prostor nastavku insistiranja na identitetskim pitanjima, ocijenio je u intervjuu za Patriu Marko Savić, politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.

Smatra da će najavljena rekonstrukcija Vlade, ulaskom koalicije Za budućnost Crne Gore postavljanjem novih prioriteta skrenuti fokus sa evropskih integracija i dodatno produbiti društvenu polarizaciju.

Naglašava da je pred Crnom Gorom turbulentan društveni i politički period. Govoreći o nedovoljno proaktivnoj opoziciji, ukazuje da su opozicionim partijama potrebne strateški usmjerene akcije i suštinska promjena djelovanja.

Razgovarala: Nevena Kovačević

Patria: Kako biste ocijenili rad Vlade u prvih sto dana i da li su ekonomske teme zaista bile dominantne, kako tvrdi premijer Spajić ili smo ipak svjedočili konstantnom nametanju identitetskih i štetnih narativa, koji oslikavaju ne samo ideološku orjentaciju koalicije Za budućnost Crne Gore, već i pojedinih konstituenata Vlade?

Savić: Prvih sto dana Vlade Crne Gore prošlo je kako je i došlo. Uz pompu, reflektore, populizam i nova obećanja. Premijer je u svojoj ekonomskoj ekspertizi napravio vakum u kojem želi da funkcioniše, nemisleći o ostalim dešavanjima na društvenoj i političkoj sceni. Na talasu već prezentovanog populizma, pod plaštom netransparentnosti, za njega i dio Vlade ekonomija je i dalje prioritet. Za ostale, posebno za građane i građanke, realnost je inflacija, cijene hrane i pića koje su veće nego u pojedinim zemljama Evrope, i ukupni životni standard koji sva povećana primanja kroz Evropu sad 1 ne mogu ispratiti.

Njegova navodna zaokupljenost ekonomskim pitanjima, nemuštost za sva druga složena i slojevita pitanja koja polarizuju Crnu Goru, ostavila je prostor za nastavak plasiranja narativa koji visoko na agendi postavljaju identitetska pitanja. Opet i opet iz istog izvora. Sudeći makar po narativu parlamentarne većine koja podržava Vladu, i onih koji bi željeli da budu dio izvršne vlasti, jedinstva oko ekonomskih pitanja i posljedično pitanja reformi i evropskih integracija nijesu u fokusu.

Patria: Da li je napravljen određeni otklon u odnosu na postupanje prethodne dvije vlade, ili je na sceni nastavak primjene loših praksi?

Savić: Otklon je učinjen, pokazana je spremnost da se određeni procesi pokrenu i to je jako važno za ukupno stanje i funkcionisanje institucija u Crnoj Gori. Sa druge strane, nedostatak strateškog upravljanja sa nivoa Vlade, dao je novu energiju nastavku afera i konflikata na različitim nivoima vlasti, ali i među samim konstituentima Vlade. Nepokazivanje interesovanja za složene društvene i političke probleme ne znači da će se oni sami riješiti, već ostavljaju prostor za manipulisanje građanima zarad političkih poena. Ne smijemo
preskočiti i direktne posljedice po funkcionisanje sistema koje su u vezi sa glomaznošću ove Vlade u poređenju sa prethodne dvije, uz namjeru da bude još glomaznija kroz najavljenu rekonstrukciju. Takođe, u prvih sto dana ova Vlada je imala više postavljenja i razrješenja funkcionera u poređenju sa prethodne dvije. Praksa da se određeni potezi vuku bez komunikacije prema građanima vidljiva je i u ovoj Vladi.

Patria: Jedan od prvih poteza nakon formiranja Vlade, bio je zatvaranje sjednica, primjetna je veoma štura komunikacija sa medijima, kao i tek sporadična obraćanja građanima. Iako premijer ovakav način komunikacije naziva nekom novom političkom kulturom, da li sve navedeno ipak ukazuje na nazadovanje po pitanju transparentnosti?

Savić: Svakako. Transparentnost vlade je osnov za analizu odgovornosti i personalne i vlade kao kolektivnog tijela. Istini za volju nijesmo kao građani profitirali ni od otvorenosti za javnost sjednica Vlade prethodnog saziva, međutim to nije razlog da se u pravcu otvorenosti ne iskorači na kvalitetniji način od prethodnika. Čini se da, ponavljam, određenoj grupi složenih pitanja članovi Vlade ne mogu doskočiti u cilju razjašnjavanja i vođenja otvorene i argumentovane diskusije. Kapacitet za postizanje dogovora je pokazan, i mora se pohvaliti i označiti kao iskorak da se u ovakvom polarizovanom društvu prednost dala dijalogu (primjer su imenovanja u pravosuđu, dogovor oko popisa, izbjegavanja tzv. "sive liste" Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), što je Crnoj Gori prijetilo zbog nerada u borbi protiv pranja novca). Takođe, usvajanje zakona po hitnom postupku i onda kad priroda tih zakona to ne zahtijeva je još jedan od primjera netransparentnosti. Zatim, retroaktivna smjena predstavnice Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, bez čekanja odluke Ustavnog suda o izmjenama uredbe na osnovu koje je smijenjena. Rekao bih da je utisak brzog i kusog tokom prvih sto dana.

Patria: Osim selektivnog uvećanja minimalnih penzija, javnost i dalje nije upoznata sa detaljima programa Evropa sad dva. Premijer je najavio podnošenje ostavke ukoliko obećanja o povećanju zarada ne budu ispunjena. Da li ovakva izjava predstavlja nastavak populističke retorike?

Savić: Ovo je nastavak širenja onog prostora za različite manipulacije koji sam ranije pomenuo. To se desilo i sa programom Evropa sad 1. I sada ekonomski analitičari sa zadrškom govore o najavljenom programu, bez uvida u analize Vlade i pitanja da li takve analize uopšte i postoje. I to je svakako dio populističkog načina upravljanja novog premijera, koji često ostavlja utisak da ne poznaje osnovne principe odgovornosti. Mada, istina, nije da smo u Crnoj Gori navikli da takvu odgovornost vidimo u političkoj kulturi političke elite.

Patria: Društveno-političke prilike obilježili su najavljeni štrajkovi sindikata prosvjete, zdravstva, uprave i pravosuđa, haotično stanje u bezbjednosnom sektoru, svakodnevni izlivi šovinizma, te sve izraženija klerikalizacija društva. Na pitanja u vezi sa gorućim problemima, premijer, kao što ste I sami pomenuli, uglavnom odgovara frazom “to me ne interesuje”. Imajući u vidu sveprisutan nedostatak elementarne državničke odgovornosti, da li aktuelna Vlada uopšte ima volje i kapaciteta za rješavanje trajuće društveno-političke krize?

Savić: Za samog premijera to nijesu važne teme i po javnim nastupima bi se reklo da ga pominjanje istih opterećuje. Sumnjam da je u skladu sa svojim ekonomskim promišljanjem svjestan ozbiljnosti izazova pregovora sa sindikatima, ili ima keca u rukavu da ugasi i ovaj požar. Klerikalizaciju je prigrlila najveća grupacija u parlamentarnoj većini, i ponijeće je sa sobom kada uđu u rekonstruisanu vladu. Nijesam siguran koliko se njihov narativ i praćenje rada može balansirati sa pozicije premijera. Trenutno je otvoreno nekoliko frontova, prvi i sa najviše potencijala da uzdrma Vladu je svakako ulazak bivšeg Demokratskog fronta u izvršnu vlast.

Drugi je unutrašnji gdje Demokrate podrivaju Vladu iznutra po pitanjima bezbjednosti, i treći je "sukob" u samom PES-u na liniji premijer - ministar pravde.

Patria: Predsjednik parlamenta i ostatak ZBCG, kao i pojedini ministri, eksplicitno pokušavaju narušiti dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Da li izjave i postupci koji su očito izraz dodvoravanja zvaničnom Beogradu, mogu imati dugoročne posljedice po regionalnu poziciju Crne Gore?

Savić: Ako je ko dosljedan u svojim zalaganjima to su onda predstavnici ZBCG. I nije za čuđenje da su oni prioritet dali upravo identitetskim pitanjima, svjesno produbljujući podjele u društvu. Za njima kaskaju ministri iz ostalih partija, prije svega Demokrata. Ponekad se čini nedorasli zadatku ministrovanja, plasiraju ovlaš izjave koje svakako negativno utiču na odnose sa zemljama regiona. Mandić je slavio slavu, inače bi pošao na proslavu neustavnog dana Republike Srpske. I ne smijemo sumnjati da se svim ovim potezima skupljaju poeni za ključnog koordinatora ovakvom regionalnom politikom, a to je zvanični Beograd.

Patria: Kroz pravosudna imenovanja, otvoren je put daljim reformama koje vode članstvu u EU. Sa druge strane, svjedočimo nefunkcionalnom procesu kohabitacije, ćutanju na gotovo svakodnevno unižavanje države, njenih simbola, ali i najviših institucija od strane Andrije Mandića i sukobima na više frontova unutar Vlade. Imajući u vidu sve navedeno, da li nam ovako nesinhronizovana Vlada zaista može donijeti stabilnost i ostvariti ambiciozna obećanja o skorom približavanju vratima EU?

Savić: Pitanje imenovanja u pravosuđu je zaista iskorak. Rekao bih više stvar okolnosti i u samoj EU, nego posebnoj umješnosti Vlade, ali ipak iskorak. Imenovanja kao uslov EU postoje samo prema Crnoj Gori. To dovoljno govori o stanju naših institucija koje nijesu godinama građene na demokratskim temeljima. Smatram da je odlučeno da se ćuti, jer svi konstituenti Vlade prezaju od sukobljavanja sa Mandićem, pokazujući ko stvarno vuče konce u novoj Vladi. Predsjednikovo nereagovanje je onda vjerovatno saglasnost sa tim postupcima, ali će prije biti "istinsko poštovanje podjele vlasti". Čini mi se prije da to nije posrijedi, već jedan isti ili makar sličan ideološki svjetonazor. Najavljena rekonstrukcija će zasigurno skrenuti fokus sa reformi. Nijesam siguran koliko sadašnji sastav Vlade i premijer posebno, imaju kapaciteta da kontrolišu poteze budućih članova izvršne vlasti. Sve skupa upućuje na turbulentan politički i društveni period u Crnoj Gori.

Patria: Ponekad se stiče utisak da su upozorenja zapada u odnosu na opasnost koju nosi ulazak konstituenata ZBCG u izvršnu vlast naglo utihnula, te da se antidržavni i antievropski potezi rusko-srpske agenture prećutno posmatraju. Nedavno smo imali primjer izostanka reakcije povodom isticanja narodne zastave Srbije u kabinetu Andrije Mandića tokom sastanka sa ambasadorkom EU u Crnoj Gori, a ovih dana aktuelna je Mandićeva posjeta Evropskom parlamentu. Smatrate li da je po srijedi neka vrsta ublažene retorike, ili SAD I EU ipak ne vjeruju u narativ o naglo probuđenoj proevropskoj noti bivšeg DF-a?

Savić: Nekoliko je nivoa koje možemo analizirati. Prije svega EU, koja je nakon dvije godine organizovala međuvladinu konferenciju, i otvoreno pohvalila napore Vlade i Parlamenta. Međutim, retorika je imala "ali" i ono se odnosilo na pomno praćenje ispunjavanja konkretnih zadataka, sve težih. Po mom viđenju to znači da se fiktivnost u integracijama neće tolerisati, i ako postoji naklonost EU, ne postoji sljepilo. Posebno imajući u vidu izbore na nivou EU. Ne mislim ni da ambasade Kvinte u Crnoj Gori ne prate sva dešavanja. Ako na retoričkom nivou izostaje reakcija, ne mora da znači da nijesu svjesni djelovanja pojedinih aktera na političkoj sceni. Situacija sa ambasadorkom Popom je jedan žestok propust diplomatskog protokola, kojim su i ona sama i Delegacija EU uvučeni u igrarije Andrije Mandića. Istini za volju i oni sami su mogli imati konkretniji i sadržajniji odgovor.

Nekad previše i očekujemo, sa našim problemima treba sami da se borimo i da tako privučemo pažnju onih koji u tom procesu mogu pomoći. Svakako ne mislim da je u pitanju blaža retorika, prije suštinska analiza procesa i predikcija mogućih koraka. Na kraju ponavljam, kao društvo moramo da jačamo i građanski i demokratski se suprotstavimo svim tendencijama koje negativno utiču na multietničnost Crne Gore, takvom odlučnošću imaćemo i saveznike. Smatram da Mandić ima pripremljenu poziciju za Brisel kojom će
pokušati da se ogrne kao prozapadni političar. Smatram i da treba da bude tamo, i da ako ne od zvaničnika, a onda od evropskih parlamentaraca dobije otvoreno mišljenje o svojoj politici. Neće biti ljekovito po njega siguran sam, ali možda hoće za građane Crne Gore. Format sastanka je multilateralan i nijesam siguran koliko je pogodan za ove moje "želje" ali za pokušaj njegovog boljeg pozicioniranja svakako. Sumnjam da će svoje ideološke stavove prezentovati otvoreno kao što to čini u Crnoj Gori.

Patria: Kakav rasplet očekujete kad je riječ o gotovo izvjesnoj rekonstrukciji Vlade i kako bi se direktan ulazak ZBCG u izvršnu vlast, kroz rukovođenje konkretnim resorima odrazio na dalje funkcionisanje Vlade koja je od formiranja pod kontrolom prosrpskih struktura? Da li će najavljena rekonstrukcija dodatno produbiti političku nestabilnost i označiti finalni zaokret po pitanju strateškog pravca zemlje?

Savić: Pitanje je kako će izgledati rekonstrukcija i da li će za ZBCG biti oformljeni novi resori ili će se promjene desiti u postojećim. Međutim, i mimo odgovora na ova pitanja, predstavnici ZBCG će sa sobom ponijeti sve narative po kojima su poznati, kao i blizak odnos sa zvaničnim Beogradom i SPC. Ova godina je jako važna za proces EU integracija Crne Gore, a rekonstrukcija će zasigurno nametnuti nove prioritete koji nijesu komplementarni sa procesom integracija. Bivši DF je već u izvršnoj vlasti posredstvom svojih državnih sekretara za prosvjetu, turizam, prostorno planiranje i saobraćaj. Ako ovo ostanu resori od interesa za njih, proces rekonstrukcije neće proći brzo i bezbolno kako se najavljuje. Dakle, još jedan krug nestabilnosti. Ako ove resore uparite sa onim za šta se zalaže bivši DF i da za većinu aktivnosti kao prvog partnera vidi SPC, onda nema riječi o stabilnosti, samo produbljivanju podjela. Isti svjetonazor dijeli i Goran Danilović pa smo svjedoci kakav je sistem za reakreditaciju Fakulteta za crnogorski jezik pripremio.

Patria: Kako komentarišete često pasivno djelovanje opozicije i očekujete li da bi neke od opozicionih i manjinskih partija mogle prihvatiti eventualni Spajićev poziv za ulazak u rekonstruisanu Vladu?

Savić: Opozicija, čast izuzecima, nije toliko opoziciono glasna. Ne osmišljavaju se novi načini vršenja pritiska na parlamentarnu većinu i izvršnu vlast. I ta "glasnost" može biti učinkovita. Ne vidim trenutno da do ovakvog rješenja može doći. Međutim, uprkos djelimičnoj apatiji opozicije, njeni predstavnici vrlo vješto plasiraju poruke na osnovu prepoznatih razmimoilaženja u okviru samog PES-a, prije svega prema ministru Miloviću. I za manjinske partije je otvoreno pitanje balansiranja između dobiti za svoje članstvo i tereta eventualnog učestvovanja u vlasti u kojoj je bivši DF. Ostaje kao otvoren scenario mogućnost koaliranja sa dijelom opozicije, i čini mi se da će najviše zavisiti od toga koliko je Spajić spreman da trpi pritisak Mandića i Kneževića zarad očuvanja vlasti. Konačno, od opozicije su nam potrebne alternative, drugačija viđenja, strateški usmjerene akcije i suštinske promjene djelovanja.