BHRT ide u kolaps ako entitetski emiteri nastave nelegalno gomilati sredstva

(Patria) - S ovakvim načinom i odnosom u poslovanju, BHRT ne može više obavljati svoju funkciju.

Prelazna rješenja dovela su nas do toga da su dva entitetska javna servisa jako bogata jer su, načinima naplate RTV takse koji nisu potpuno zakoniti, utržili ogromna milionska sredstva koja im po zakonu ne pripadaju, a BHRT je doveden u ogromnu finansijsku dubiozu.

Izjavio je ovo danas generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović na press konferenciji povodom teške finansijske situacije u ovoj medijskoj kući, piše BHRT.

- Doveli smo se u situaciju da, ukoliko bi BHRT potpisao aneks, odnosno nastavak ugovora pod istim uslovima kako je to bilo posljednjih šest godina, to nas direktno vodi u kolaps i nemogućnost da obavljamo svoju funkciju.

S ovim načinom naplate takse imamo već godinama velike probleme da se ljudima koji vrijedno rade svoj posao za vrlo male plaće, uplate sve obaveze i doprinosi.

Prije dva dana nam je, primjerice, radio trebao biti ugašen jer postoji dugovanje po tom osnovu, imamo dugovanja prema EBU, čiji je Radio-televizija Bosne i Hercegovine član, dakle Evropska unija javnih emitera i tako dalje i tako dalje - rekao je Karamehmedović.

Naglasio je da država BiH, koja je preuzela na sebe obavezu da javni servis postoji, kao što postoji u svim svim evropskim državama, nikada nije uradila svoj dio posla.

BHRT kao neželjeno dijete

Kako je rekao, BHRT je od 2005. godine, kada je usvojen Zakon o Javnom RTV sistemu u Parlamentu Bosne i Hercegovine, bio "neželjeno dijete".

- Taj zakon nije, pa mogu slobodno reći, ni blizu bio implementiran na način kako je zamišljen i na koncu usvojen u najvišem zakonodavnom tijelu Bosne i Hercegovine.

Kad to kažem, prije svega mislim na to da nikad nije formirano četvrto pravno lice, takozvana korporacija, koja je trebala da obavlja određene funkcije za sva tri javna emitera, dakle državnog i dva entitetska.

Nikad nije došlo do primjene dijela člana 23 o raspodjeli RTV takse i marketinga. Istina, taksa se do 2017. godine raspoređivala po principu 50% BHRT-u i po 25% entitetskim emiterima, ali drugi dio tog člana koji tretira raspodjelu prihoda od marketinga po istom osnovu nikada nije implementiran.

Godine su prolazile, vlasti su se mijenjale, mijenjali su se visoki predstavnici, namjerno kažem visoki predstavnici jer je prvobitno taj zakon nametnut od strane tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, pa poslije usvojen u parlamentu, ali nije bilo nikakvog adekvatnog rješenja.

Zbog toga, evo sad u 2023. i dalje nema korporacije, i dalje nema prebacivanja sredstava od marketinga. Ali, glavni razlog zašto smo se okupili danas ovdje je što nema ni poštovanja člana 23. tog zakona kada je u pitanju raspodjela sredstava od RTV takse.

Naime, 2017. godine RTRs samostalno istupa iz tog sistema, sklapaju svoj poseban ugovor sa Poštama Republike srpske i putem svoje inkaso službe prikupljaju sredstva od RTV takse po osnovu tog zakona u Republici srpskoj, ali od tog momenta ne prebacuju niti jednu jedinu marku Radio-televiziji Bosne i Hercegovine, 50% i 25% Radio-televiziji Federacije.

U pokušaju da se nekako spasi ono što se spasiti može, do rješenja na nivou države, odnosno pronalaženja novog načina naplate takse, u to vrijeme Radio-televizija BiH i FTV sa Elektroprivredom Bosne i Hercegovine sklapaju ugovor o prikupljanju RTV takse.

Ono što je bilo nepovoljno po BHRT, ali se u to vrijeme nije moglo ništa uraditi, je to da su sredstva koja Elektroprivreda prikupi uplaćivana na račun Radio-televizije Federacije i nakon toga je BHRT-u prosljeđivano njegovih 50%.

Problem nastaje u tome što FTV, kao što RTRs nije prebacivao sredstva iz Republike srpske, nije prebacivala pripadajućih 25% iz Federacije RTRs-u - pojasnio je generalni direktor BHRT-a.

Prema njegovim riječima, BHRT je svoju ulogu u korporaciji odigrao po pravilima, nadajući se da će sve stvari leći na svoje mjesto.

- Nažalost, one nisu nikad došle na ono na što su trebale doći u skladu sa zakonom. BHRT i dan-danas, kao vlasnik ove zgrade, iznajmljuje svoje prostore FTV-u za koje ona ne plaća nikakva sredstva, i pored toga dajemo im usluge tehnike, studijske prostore, kamere, sve ono što je potrebno da bi se program proizvodio.

Nelegalno zadržavanje novca

U toku ovih šest godina, kada podvučemo crtu kako su se kretale stvari sa naplatom takse, možete to dobiti crno na bijelo, računica pokazuje da je RTRs nezakonito zadržala 52 miliona 800 hiljada konvertibilnih maraka, FTV 19 miliona 830 hiljada, a da je BHRT u minusu za taj period od 72 miliona 600 hiljada maraka - istakao je Karamehmedović i dodao da sa ovakvim načinom i odnosom u poslovanju BHRT ne može više obavljati svoju funkciju.

- Postojala je ideja da nakon što istekne ugovor 31. decembra 2023. napravimo jednu malu promjenu u tom aneksu i da umjesto da novac liježe na račun FTV, dolazi na račun BHRT-a koji bi nakon toga u zakonskim omjerima rasporedio tu taksu onako kako predviđa član 23. zakona o javnom RTV sistemu.

Nažalost, na sastanku u Elektroprivredi nije bilo spremnosti nelegalnog menadžmenta FTV-a da se to zaista implementira. Umjesto da se postigne dogovor o tom aneksu koji bi trebao važiti na godinu dana, takvi su bili razgovori i sa predstavnicima vlasti u ovom dijelu Federacije Bosne i Hercegovine, FTV je insistirala da ostane status quo, da i dalje u narednom periodu nelegalno zadržavaju 25% prikupljene takse koja im ne pripada i da ovu cifru od skoro 20 miliona viška sredstava koju su ostvarili po tom osnovu nastavljaju i povećavati na uštrb BHRT-a - dodao je Karamehmedović.

Govoreći o nelegalnom menadžmentu FTV-a, naveo je da postoji izvještaj nezavisne revizije iz 2018. u kojem stoji da od 2013. godine nije produžen mandat niti Upravnom odboru niti generalnom direktoru.

- Dakle, deset godina ljudi rade u nelegalnom statusu i vrlo je upitno da li je i jedna odluka u tom periodu donesena u FTV-u formalno, pravno, čista i legalna.

Pokušavali smo sve ove godine radi mira u kući da nađemo neka rješenja, trpili dugovanja, trpili taj maćehinski odnos prema BHRT-u, nažalost to nije donijelo rezultate.

Doveli smo se sada u situaciju da ukoliko bi BHRT potpisao aneks, odnosno nastavak ugovora pod istim uslovima kako je to bilo zadnjih šest godina, da nas to direktno vodi u kolaps i nemogućnost da obavljamo svoju funkciju - ističe Karamehmedović.

Prozor države u svijet

Naglasio je kako je važno da javnost zna o čemu se radi, kako se ne bi stvarala slika u javnosti da se BHRT stalno nešto žali.

- Mi smo sve svoje funkcije i razlog postojanja obavili - od proizvodnje svih relevantnih programa u skladu sa dozvolom rada, kako informativnog, sportskog, zabavnog, obrazovnog i svih ostalih praćenja velikih događaja.

Radio-televizija Bosne i Hercegovine i danas kada šalje sliku u svijet sa bilo kojeg događaja, dobija najviše ocijene, iako radimo sa opremom koja je vrlo često stara i po 40 godina, u zgradi koja je teško bila oštećena ratnim zbivanjima, u kojoj je naravno potrebno uložiti ogromna sredstva da bi se sve to saniralo, da bismo pratili tehnologiju koja stalno ide naprijed, nekako smo sve ne da će uspjeli pobijediti uz sve mane koje su evidentno prisutne - kaže Karamehmedović.

Zaključuje da BHRT nije idealan, ali da nikada nije imao podršku onih koji su je morali obezbijediti da bi Radio-televizija BiH imala ulogu kako ima svaki javni servis u Evropi.