Gordan Grlić Radman kažnjen sa 5.300 eura

(Patria) - Komisija za odlučivanje o sukobu interesa odlučila je danas da je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman prekršio zakon kad u imovinsku karticu nije unio podatke o isplaćenim dividendama iz više firmi.

Grlić Radman je stoga kažnjen sa zakonski maksimalnim iznosom od ukupno 5.300 eura (oko 10.365 KM).

Ministar je stupanjem na funkciju 2019. pa do 2022. primio dividende iz više firmi, osim iz Agroproteinke čiji je suvlasnik, primao je i dividende iz firme InterPlod te Zagrebačke i OTP banke, a te podatke nije unio u imovinsku karticu, iako je morao.

Zbog toga ga je Komisija jednoglasno odlučila kazniti za 2019. i 2020. godinu sa 2.600 eura u šest rata, a za povrede 2021. i 2022., kad je na snagu stupio novi zakon o sprečavanju sukoba interesa, s jednokratnom sankcijom od 2.700 eura koje mora uplatiti u državni budžet u roku od 15 dana.

Četiri godine niti u jednoj imovinskoj kartici Grlić Radman nije naveo dohotke od kapitala, iako mu je 2019. Komisija dala mišljenje da može primati dividende i izričito ukazala da je to dužan prikazati u imovinskoj kartici, uprkos tome on to nije učinio, rekla je članica Komisije Ines Pavlačić.

Provjerom je utvrđeno da je od 2019. imao primitke od više trgovačkih društava koje nije unio u imovinsku karticu.

U 2019. primio je 1,9 miliona kuna dividende od Agroproteinke, 319.000 kuna od InterPloda i 5.800 kuna od Zagrebačke banke.

Godinu kasnije od Agroproteinke primio je 2,1 miliona kuna, od InterPloda 100.000 kuna te od OTP banke 3.806 kuna.

U 2021. od Agroproteinke na ime dividende dobio je 2,9 miliona kuna, od InterPloda 238.000 kuna, a Zagrebačke banke 1.204 kuna. Dohodak od kapitala od Agroproteinke u 2022. bio je 5,3 miliona kuna.

Te podatke Komisija je dobila od Porezne uprave budući da su svi ti primici prijavljeni i na njih je plaćen porez.

Pavlačić ističe da građani imaju pravo u svakom trenutku biti upoznati s ponašanjem obveznika kao javne osobe, da je riječ o velikim iznosima te je neunošenjem u imovinske kartice javnost ostala zakinuta za te informacije.

- Riječ je o visokoj državnoj dužnosti gdje se očekuje najveći nivo odgovornosti i transparentnosti - naglasila je Pavlačić, prenosi Hina.

Grlić Radman u pisanom očitovanju branio se tvrdnjama da je riječ o nenamjernom propustu koji se dogodio prvi put, da je primitke prijavio Poreznoj upravi i na njih platio porez te da je učinio sve kako bi to ispravio, kao i da se uzme u obzir da nije propustio predati imovinsku karticu, nego je samo pogrešno ispunio.

- U oktobru ove godine ažurirao je imovinsku karticu, međutim nije smisao instituta izvještavanja javnosti o imovinskom stanju da se kartice popunjavaju pod pritiskom javnosti, već svako to mora učiniti savjesno i odgovorno - poručila je Pavlačić.

Predsjednica Komisije Aleksandra Jozić-Ileković napomenula je da se provjere imovinskih kartica u pravilu provode po prijavi ili ako sami uoče određene nedostatke. Na imovinskim karticama rade četiri savjetnika, a imaju 3.000 obveznika.