(Patria) - U Sudu Bosne i Hercegovine u toku je ročište za određivanje pritvora predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu, te nekadašnjem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Osmanu Mehmedagiću. Na samom početku ročišta odbrana je zatražila da se javnosti zabrani prisustvo ročištu, što je odbijeno. Odluka o pritvoru bit će poznata u roku od 24 sata.
Također, na početku je postojao i zahtjev odbrane za izuzećem sudije Branka Perića, koji je pojasnio kako to pitanje nije bilo moguće riješiti. Naime, o njemu nije imao ko da odlučuje s obzirom da nema predsjednika Suda BiH, te je pitanje ostalo na čekanju, dok VSTV ne donese konačnu odluku o v.d. predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine, piše N1.
Tužiteljica Bojana Jolović krenula je potom sa obrazlaganjem prijedloga za pritvor.
Jolović je istakla kako je postojao dogovor osumnjičenih, te kako se u karijeri nije suočila sa većim opstrukcijama u sakupljanju dokaza.
Pojasnila je da su provjere vršene nekoliko mjeseci, a navela je primjer jednog svjedoka, službenika OSA-e, kojeg je u nekoliko navrata zvala da svjedoči. No, on bi svaki put prije toga dobio poziv Osmana Mehmedagića.
U jednom od poziva, Mehmedagić mu je poručio kako ga je "Ranko zvao, prepao se jer zna da sudac ispituje". Taj poziv svjedoku se desio kada je tužiteljica od Suda tražila određenu dokumentaciju, pa je slučaj navela kao primjer međusobne povezanosti osumnjičenih, ali i utjecaja na svjedoke.
Jednom od svjedoka Mehmedagić je u pozivu rekao i "šta ćeš kod Jolovićke, budi pametan, ispričaj da je sve po proceduri".
Jolović tvrdi kako postoji i spis gdje Debevec jednom od policajaca kaže "ja ću se izvući a ti vidi šta ćeš", te kako se opirao hapšenju.
Debevec se nekoliko puta pobunio, tvrdio je kako se iznose neistine, nakon čega je Perić zaprijetio izbacivanjem iz sudnice.
Debevec i Mehmedagić su uhapšeni u ponedjeljak, 18. decembra. Oni se sumnjiče za zloupotrebu položaja odnosno nezakonito prisluškivanje sudija za prethodni postupak i uposlenika Tužilaštva BiH tokom nekoliko mjeseci 2020. godine.
Advokatica Tatjana Savić, koja brani Debeveca, je osporavala osnovanu sumnju, jer ona ne proizilazi iz elemenata krivičnog djela. Tužiteljica je navodila da su postupali po prethodnom dogovoru, ali se iz obrazloženja to ne vidi, kazala je advokatica.
„Nesporno je da je Debevec imao ovlaštenja da izdaje naloge za presretnute radnje. Prema onome što Tužilaštvo tvrdi, proizilazi da su svi uslovi ispunjeni. Navedeno je da jedan sudija kompromitovan, da je tražio mito. Ne zna se o kojem sudiji se radi, nalog se odnosi na službene telefone“, kaže Savić.
Govoreći o tvrdnji da je Debevec prikrio navedene naloge, ona kaže da je Tužilaštvo dužno da dostavi dokaze da su ti nalozi uništeni ili prikriveni i da je to učinio Debevec. Njemu je, kako je pojasnila na ročištu, u interesu da se ti nalozu pronađu.
Savić smatra da se svrha vođenja postupka može ostvariti zabranom kontaktiranja sa određenim osobama.
Sudu se obratio i Debevec kazavši da u cijelosti negira navode Tužilaštva, posebno koji se odnose na postojanje prethodnog dogovora njega i Mehmedagića. Negirao je da poznaje svjedoka o kojem je tužilaštvo govorilo.
„Prošlo je tri godine, ne sjećam se. To sam vjerovatno odobrio jer je bila procjena bezbjednosti BiH. Ja nisam više predsjednik Suda, pretresen mi je stan, službene prostorije, saslušavani svjedoci, oduzeti kompjuteri. Na koji način ja mogu utjecati na svjedoka kad mi je zabranjen ulaz u Sud“, naveo je Debevec.
Na upit sudije Branka Perića kako su nestali spisi, Debevec je kazao da je to pitanje za suđenje i da ne može iznositi objašnjenje. Dodao je da on ne provjerava navode OSA-e, niti dobija izvještaje, te da nije bio ni dužan da čuva sve naloge koje izda.
Nermin Mulalić, koji brani Mehmedagića smatra da tužiteljica nije ponudila konkretne dokaze da je postojao dogovor između osumnjičenih, kao i da je njegov branjenik postupao suprotno zakonima i propisima. Ono što trenutno postoji od dokaza, kako je Mulalić rekao na ročištu, ne predstavlja dovoljan stepen osnovane sumnje.
„Nema dokaza da je on zloupotrijebio službena ovlaštenja. Nije jasno na koji način je Mehmedagić počinio krivično djelo. Ne postoji mogućnost da može uticati na bilo kojeg svjedoka koji je uposlenik OSA-e“, kazao je Mulalić, koji je također bio stava da se mjerama zabrana može postići cilj i da se integritet postupka ne može dovesti u pitanje, javlja Detektor.