Ko i zašto ruši Centralnu banku BiH, je li Bećirović svjestan opasnosti?

Piše: A. Čorbo-Zećo

Jedna od rijetkih institucija Bosne i Hercegovine koja u ovom trenutku djeluje i radi stabilno je Centralna banka BiH.

Ova državna institucija uspostavljena je Aneksom 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, ključni je faktor stabilnosti države. Kontinuitet njenog rada da neometano izvršava ustavne i zakonske obaveze i njena politička nezavisnost ne smiju biti dovedeni u pitanje. O ovome se odredio i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je jasno kazao da kontinuitet u obavljanju zadataka mora postojati.

I iako smo samo mjesec dana do kraja godine, u Predsjedništvu BiH počela su opasna lobiranja u vezi imenovanja članova Upravnog vijeća, a što će voditi i imenovanju novog guvernera koji bi trebao zamijeniti Senada Softića, koji je, prema ocjenama stručnjaka vodio Centralnu banku BiH na najbolji način, posebno ako se u obzir uzmu sve okolnosti i napadi od strane Milorada Dodika na ovu instituciju.

Zato se postavlja pitanje zašto se žuri kada je ostao mjesec da se završi poslovna godina, koja će biti najuspješnija u historiji od kada postoji CB BiH, prema podacima iz izvještaja.

Uz Željku Cvijanović, koja po nalogu Dodika insistira na imenovanju članova Upravnog vijeća CB BiH, ovoj inicijativi pridružio se i član Predsjedništva Denis Bećirović, koji za sada nije otkrio imena Bošnjaka koji će sjesti u ovo Vijeće, ali insistira na održavanju sjednice na kojoj će biti imenovanja. Više puta je pokušano zakazivanje sjednice.

I apsolutno ne bi bilo sporno imenovanje da se radi sve transparentno i da se imenuju osobe s kredibilitetom i kompetencijama, jer je jasno da Dodik neće stati s namjerama da iskoristi devizne rezerve - kapital.

Jer, u javnosti se godinama potencira priča o iskorištavanju viška novca Centralne banke Bosne i Hercegovine. S jedne strane Milorad Dodik igra vrlo opasne igre po državu BiH, a s druge strane je Centralna banka.

Dodik je tražio da CB BiH novac podijeli entitetima u BiH kako bi oni zatim uložili u privredu, zatim je tokom pandemije koronavirusa ovaj novac tražio za formiranje robnih rezervi, a kada ni to nije uspjelo, pokušao je novac dobiti za saniranje posljedica koje je ostavila pandemija koronavirusa.

Svemu tome se jako i snažno oduprla Centralna banka, koj je uz sve vodila i računa da se sredstva MMF-a raspodijele prema procedurama, kao i to da se ne štampa novac ili da se sruši Razvojna banka FBiH, što su također bile želje SNSD-a.

Sve su to zapravo bili zahtjevi politike. Stoga se postavlja pitanje da li Denis Bećirović ima sve informacije, i da li je svjestan dalekosežnih posljedica ovakvog prijedloga.

Jer, do sada se pokazalo da kadroviranje 'trojke' i nije bilo na visokom nivou, ako se porede s kadrovima SNSD-a koji vješto rukovode procesima, ucjenjujući predstavnike 'trojke', zato je suludo očekivati da Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH pristane na prijedlog Bećirovića koji još nije ni dostavio nikakva imena.

Jer, prije svega morat će se postaviti ljudi koji će biti sposobni adekvatno odgovoriti iskusnim kadrovima SNSD.

Nezvanično, u ovom trenutku Bećirović navodno na mjesto guvernera želi postaviti Mirzu Kršu, svog savjetnika za ekonomska pitanja.

No, uvijek se mora imati na umu da Dodik očajnički želi novac, a pogotovo sada, u trenutku kada su mu blokirani EU fondovi i infrastrukturni projekti i kada ogromna zaduženja Rs-a dolaze na naplatu. Do sada se pokazalo da sve što se Dodiku da biva iskorišteno u borbi protiv države Bosne i Hercegovine.

Koliko bi bilo opasno ispuniti njegove zahtjeve, pojasnili su više puta i iz Centralne banke.

Oni ističu da se taj novac ne može koristiti kao investicija u privredu, niti bilo šta slično, osim za osiguravanje valute.