Piše: Rasim Belko
Na imovini Komunističke partije Jugoslavije, na vlasti po aparthejd režimu i uz lažno predstavljanje da su socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine spremna je da u parlamentarni život Federacije uvodi diktaturu.
Od korijena se očito pobjeći ne može, ali ni od pravnog nasilja bez kojeg stranka koja je odavno izgubila politički obraz nikada ne bi ni bila u vlasti. Zašto je SDP ključan u priči o antidemokratskom dolasku na vlast i uvođenju parlamentarne diktature?
Vrlo jednostavno, zbog onog što bi ta stranka morala predstavljati, jer SDP se još od Dejtona vrednuje kao građanska stranka multietničkog sastava. No, kao da su u SDP-u shvatili da borba za ideale internacionale i građansko - demokratskog društva ne donosi udobne fotelje, pozicije, novac i moć. Zato su valjda i stali rame uz rame s radikalnom desnicom HDZ-a BiH u rušilačkom pohodu na demokratiju.
S njima uz rame je i selektivno liberalna Naša stranka, kojoj vrijednosti ljudskih prava ne počivaju na konvencijama i civilizacijskim normama, nego variraju od situacije do situacije. NiP je s druge strane samo struktura interesnih formacija kojima ono što su dobijali drugdje nije bilo dovoljno.
Kada sve sagledamo, uz jasnu činjenicu da HDZ BiH ne odustaje od potpune kontrole nad Federacijom i da je i Dragan Čović produkt KPJ, jasno je otkud izmjene Poslovnika po recepturi Tita i partije.
A receptura je diktatura. Tako je barem vidi Mahir Mešalić, šef Kluba DF-a u Predstavničkom domu.
“Prijedlog izmjena Poslovnika Predstavničkog doma FBiH je uvođenje diktature. Taj novi Poslovnik predviđa smanjenje broja diskusija, replika, smanjenje minutaže zastupnicima za raspravu, to će biti gore stanje nego u entitetu Rs”, kaže Mešalić za NAP.
Admir Čavalić u razgovoru za NAP kaže da “predložene izmjene Poslovnika umanjuju značaj Parlamenta, a povećavaju značaj vladajuće većine”.
“Ove izmjene Poslovnika na mala vrata uvode nešto kao instituciju verbalnog delikta, gdje se vidi da se pokušava ograničiti izlaganje zastupnika, da se glasa na kraju o svim tačkama, kako ne bi predstavnici većine morali biti na raspravama po svim tačkama, te da se ograniče diskusije. To je antidemokratsko ograničavanje slobode”, stav je Čavalića.
Trojka i HDZ očito su zaključili da im je opozicija višak u parlamentarnom djelovanju pa su predložili da u novom poslovniku prijedlozi dnevnog reda mogu biti dostavljani najkasnije 24 sata prije sjednice, da zastupnici ne mogu mnogo pričati, jer to ostavlja loš umjetnički dojam po nikad lošiju i neuspješniju vlast, da rukovodstvo doma može oduzimati riječ i izbacivati predstavnike i mnogo toga sličnog.
U najvećoj mjeri sve je to već bilo definisano, samo se sada želi prilagoditi modelu upravljanja sjednicama poznatom i kao “Stevandićev model”. Parlament Federacije još od Mirnesa Ajanovića nije imao primjer Nebojše Vukanovića. Ukoliko ljevičari, liberali, radikali uspiju u svojoj nakani, veći dio opozicije sjednice će završavati u političkoj svlačionici prije vremena.
Koga uostalom briga za evropske i demokratske prakse. No, cijela priča o Poslovniku mogla bi završiti na Ustavnom sudu FBiH, s obzirom da se uvodi praksa suprotna ljudskim i pravima izabranih zvaničnika, ali i zbog retroaktivne primjene Poslovnika kojom trojka i HDZ pokušavaju zamijeniti kadrove u radnim tijelima.
I svi već znaju da je to prvenstveno zbog Komisije za izbor i imenovanje, kako bi trojkaši ispunili obećanje i izabrali Čovićevog Marina Vukoju u Ustavni sud. Osim Vukoje, cilj je osigurati prohodnost u radnim tijelima i za dvoje sudija Ustavnog suda BiH koji će se birati naredne godine.
Mešalić kaže da se tako ukida stručnost i kompetentnost.
“Komisije se dijele po stručnosti. Sada kada jedan zastupnik izađe, a bio je član Komisije za izbor i imenovanje, zakonodavnopravne komisije ili ustavnopravne, onaj koji je ušao ili uđe ga mijenja. Ako je u zakonodavnopravnoj komisiji bio pravnik, a ušao umjesto njega specijalista medicine, jasno je kuda to vodi”, ističe Mešalić.
Član Komisije za izbor i imenovanje Eldar Čomor (SDA) za NAP kaže: “Radi se o pokušaju preuzimanja kontrole nad Komisijom za izbor i imenovanje. Posrijedi je isključiva želja da na Parlament FBiH stigne samo jedno ime kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH - Marin Vukoja, kojeg su politički bodovali kao prvog kandidata iako nema dana radnog staža u pravosuđu”.
Sve je jasno, Nikšić i Čović su počeli ličiti jedan na drugog, što bi rekli - češljaju se isto. A i kunu se isto - samo diktatura, Tita mi!
O ljudskim pravima, ustavnosti, demokratiji, računa će voditi kada odu u opoziciju, šta će im to sada da im smeta!