(Patria) - Lider Srpske napredne stranke (SNS) i ministar odbrane Srbije Miloš Vučević izjavio je danas da je apelovao da se poveća izborni cenzus, ali je dodao kako nije bilo političke volje da se to uradi.
U razgovoru za TV Prva, Vučević je rekao da će na predstojećim izborima cenzus ostati tri posto.
- Ja sam razumio predsjednika države Aleksandra Vučića da to nije legitimno raditi u predvečerje izbora, ali mislim da je to nefer što smo spustili cenzus na tri posto. Ali idemo na izbore s tim uslovima - kazao je Vučević.
Naveo je da nekom izvana odgovara da postoji mnogo usitnjenija politička scena u Srbiji jer se, smatra Vučević, lakše upravlja kad nema političke stabilnosti.
Vučić je sredinom oktobra rekao da će vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biti održani 17. decembra. Istog dana trebalo bi da budu održani i izbori za pokrajinski parlament Vojvodine, kao i izbori u Beogradu.
Vučić, koji po Ustavu kao predsjednik Republike raspisuje parlamentarne izbore, to još uvijek nije zvanično uradio. Rok za to je 2. novembar.
Snežana Paunović, čelnica poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije, koja je dio vladajuće koalicije sa SNS-om, izjavila je 18. oktobra da SPS smatra da je snižavanje cenzusa na tri posto bila greška.
Tom je prilikom dodala da je "za promjenu izbornog zakona kasno ako će izbori biti 17. decembra".
Cenzus za ulazak u parlament je smanjen sa pet na tri posto u februaru 2020. godine. Upravo je SNS insistirao na spuštanju izbornog praga, dva mjeseca uoči parlamentarnih izbora održanih 26. aprila 2020.
Razlog za tu odluku bila je odluka više opozicionih stranaka da bojkotuju izbore zbog, kako su obrazložili, loših izbornih uslova.
Izbore je tada bojkotovao, između ostalih, i Savez za Srbiju, široka koalicija koju je činilo deset partija i pokreta sa lijevog i desnog političkog spektra.
Vlast je tada spuštanje izbornog praga predstavljala kao izlazak ususret svojim političkim protivnicima, navodeći da ta odluka u najvećoj mjeri njima šteti.
Za smanjenje cenzusa u okviru izmjena Zakona o izboru narodnih poslanika je tada u Skuplštini glasalo 156 od prisutnih 160 poslanika, piše RSE.