Kulenović: Mi smo u BiH i regiji još uvijek služinčad i žrtve hegemonijskog vokabulara

(Patria) - U Sarajevu se danas održava redovna sesija "Kruga 99" o temi "Bez bosanske nacije nema ni bosanske države". Uvodničari su prof. dr. Zlatko Hadžidedić i prof. dr. Senadin Lavić.

Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović ističe kako je ova tema kontekstualna koliko s ovim prelomnim političkim vremenom koje živimo, toliko i kao izraz kontinuiteta u zastupanju jednog teorijskog i političkog nazora naše specifične organizacije civilnog društva.

Kulenović je potom pobrojao razloge da i danas iznova govorimo o ovoj temi.

- Prvo, nedavna pojava knjige "Narod i nacija" autora Slave Kukića, promovisana u okviru ANUBiH, sama po sebi, ne bi izazvala našu veću pažnju da se u njoj na akademski krajnje neprimjeren način ne kvalificiraju u negativnom kontekstu, bez bilo kakve naučne aparature, naša dva člana, koji su i uvodničari na današnjoj sesiji - Zlatko Hadžidedić i Senadin Lavić.

Drugo, njihovi recentni autorski radovi i znanstveni uvidi o temi bosanske nacije svakako su samo njihovi, ali su i svojevrsni vrijednosni izraz dugotrajnog bavljenja samog "Kruga 99" građanskom paradigmom, tokom posljednjih 30 godina rada, te znanstvenog i stvarnosnog, multidisciplinarnog pristupa u traganju za vizijama izlaska BiH iz začaranog kruga etnonacionalizma, postgenocidnog društva i omči reinkarniranih udruženih zločinačkih poduhvata.

Treće, konačno se mora prevazići i ostaviti za sobom 20. vijek kao vijek velikih ideologija, koje su skoro sve bile hegemonijske. I hrabro ući u 21. vijek, kao vijek nade da je svijet ravnopravnih i jednako vrijednih ljudi moguć, a liberalna demokracija model uspješnih država i naprednih društava. Aktuelna ratna žarišta samo su eho 20. vijeka kojima će nužno pred izgledima civilizacijskog samouništenja doći kraj.

Četvrto, koliko god bili još uvijek jaki hegemonijski aparati u propagandi, medijima, znanstvenoj i obrazovnoj zajednici, kulturi i politici, institucijama države, naše odbijanje da se Bosna tretira kao poseban slučaj, corpus separatum, mimo modernih država i prosperitetnog demokratskih uređenja, bit će sve jače.

Peto, BiH je punopravna članica Ujedinjenih nacija, ujedinjenih i priznatih 193 države u svijetu. BiH nije članica Ujedinjenih naroda, kojih ovisno o kriterijima definicije, ima danas u svijetu od 5.000 do 10.000 etničkih grupa, niti takva organizacija uopšte postoji. Mi smo u BiH i regiji još uvijek služinčad i žrtve hegemonijskog vokabulara. On je jedan od ključnih uzroka latergijskog pristanka na podređen položaj većine i mirenje sa stanjem neslobode i diskriminacije po etničkom i ili drugom separatnom principu.

Šesto, nauka, društvena i humanistička pogotovo, ne mogu biti ni nacionalne, tj. državne, pogotovo ne etnonacionalne. Niti kabinetske, posebno. Naše društvene nauke moraju odgovarati javnosti za stepen samjerljivosti sa dostignućima moderne znanosti u svijetu, pogotovo pristajanje na poziciju apologeta zarobljene države i destrukcije najboljih vrijednosti tradicionalnog, nekonfliktnog bosanskog društva.

Sedmo, mora se stati u kraj unutarbošnjačkim hibridnim, proizvedenim antibosanskim kontraverzama, koliko srpskim i hrvatskim, koje pod krinkom nauke produciraju etnonacionalističku paradigmu etničkog bosanstva, kao formu identitetskog raspamećivanja, rasula i u konačnici hegemonijskog potčinjavanja i pristanka na postojeće diskriminacije, besperspektivnost, nejednakost ljudi i zarobljenu državu.

Osmo, nije uloga nauke, društvenih pogotovo, opisi i projekcije realpolitičkih snaga, već gradnja bosanske paradigme, realne utopije, ideal kojem se teži, mjestom boljitka za sve građane, i koji tek takvom samosviješću postaju materijalna snaga promjena same nepravedne stvarnosti. Njena je uloga nije samo u opisima već i iznalaženja rješenja i puteve ka tom cilju.

Deveto, treba jasno razlučiti da su današnji sukobi o bosanskoj naciji izraz borbe između hegemonijskih ideologija i moderne znanosti. Evropske političke moderne za BiH - naveo je Kulenović.